Naul nga Pol Muli Womue tevi Kalesia Nir renge
KORIN
Batu nale nga mivsivseni lut nga parmeteni naul ngel puto suri
Naul (leta) nga Pol muli womue van ji kalesia ne Korin nir, oli suri nanu lele elep arok-imare re mauren se kalesia nir ie, ko owra piwilwil se nir. Pol ko evi m̃erwomu nga mian Korin, ko ololi womu m̃eri Korin nir arivi kalesia.
Korin evi ngaim nga milep se m̃eri Gris nir ko evi kele ngaim womu ne vanu ngok Akaea nga Rom mimetmete. Jinibb ne vanu lele elep arlik ie, ko evi kele lat nga jinibb elep marongwose re devjen ne bisnes, ko re devjen ne kastom ser kele, ko re devjen ne murrun nga m̃isij kele, ko re kele sel nga marloli nosrövien van ji atua lele nir.
Nanu nga marlelep nir nga Pol m̃ijilwer suri renge naul ngel arirpel: osp̃e suri murrun nga kalesia nir marok-sisamis e, ko murrun nga marok-loli m̃isij tevi nesevin. Nir arsusi womu pa nanu sopor tevi Pol, ko renge naul ngel ni erij welir, ko osp̃e murrun ne totkoien, ko pirpese re nanen nga jinibb marlai tevi atua m̃inij nir. Ko eviseni sel mawos nga parvijuri re Naim On re daron nga markorti, ko derteren nir nga Nem̃in On m̃ilai tevi kalesia nir, ko murrun nga jinibb pimaur luwi kele.
Re batun esngavöl drromon itul (13) osp̃e suri murrun nga rrapmerreni lenglengen Atua ko jinibb nir nga evi nanu nga m̃irres temijpal nga jinibb se Atua nir parvijuri.
1
Inu Pol nuvi aposol se Iesu Kristo nga Atua miveruse inu, ko mimrreni b̃emajing re majingen ngel. Ko Sotinis nga mivi niaken se kerr, nomorwera erres tevi kami, jinibb nga marosuri Atua iak Korin. Kami, Iesu Kristo ololi kamon ko kamivi jinibb sen. Ko Atua everus kami nga kapkorti tevi jinibb sen m̃inij kele nir. Renge lat jijle iel ngatan, nir arlot van ji Iesu Kristo nga mivi Numal se kerr ko nga mivi Numal se nir kele. Ngel evi loten suk, nga Atua Tata se kerr tevi Numal Iesu Kristo porwilwil se kami renge nalol nga m̃irres, ko porlingi demat puto tevi kami tetajer.
Pol owra erres tevi Atua
Tetajer nomok-werai erres tevi Atua suri kami, renge nalol nga m̃irres nga ni m̃ilai nga muloli kamkorti pa tevi Iesu Kristo. Ko suri gortien se kami tevi Kristo ololi kamasasi renge norongwosien, ko kamrongwose kapwer rrerrarre nanu jijle puto limjer. Nale nosp̃en nga marsup̃e suri Kristo evini pa oto eterter renge kami, ololi kamlai merrenien elep ji Nem̃in On daron nga kamok-tirive Iesu Kristo Numal se kerr pia-rremali vini. Ni purrul totkoni kami p̃iterter nga sete nanu san p̃isij re kami, pianan pijpari nabong nga Numal se kerr Iesu Kristo pia-luwi kele ren. Atua nga miveruse kami ko mukortoni mauren se kami tevi mauren se Iesu Kristo Numal se kerr, okloli suri erpe nale sen muwrai tetajer.
Kalesia nir arwirr sarrsarr
10 Renge nise Iesu Kristo Numal se kerr, inu nuwrai eterter tevi kami tasik nir, nga wurru kapivi sansane kobbong. Sete erres kapwij sarrsarr van renge gortien wowarreng nir. Murru kami ko norrorrmien se kami pivi sansane kobbong. 11 Suri metka se Kloe sopor arwera tweni tevik nga kami kamok-latlat lululweni kele kami. 12 Nuwrai erpok suri kami sisamis kamsup̃e nale sisamis m̃inij. San ok-wera, “Nuvijuri Pol”, m̃inij ok-wera “Nuvijuri Apolos”, san kele ok-wera “Nuvi se Pita”, ko sopor kele arok-wera “Namivi se Kristo”. 13 Erpese? Kami kamrrorrmi kamrongwose kaptor otvi Kristo pirpok ngok? Kamrrorrmi inu Pol numij renge nai pelaot nga bewilwil se kami? Kami sete kampaptaes renge inu nisek, ejki! 14 Nuwrai erres tevi Atua nga inu sete nupaptaese rragrrag kami san, ko Krispas ko Gaius kobbong. 15 Niko sete san orongwos puwra “Renge nise Pol arpaptaese inu.” 16 O, ko nupaptaese kele Stepanas tevi metka sen kele nir, ko nurrlenge, nupaptaese kele san rreknga ejki. 17 Kristo sete okoni inu nga bepaptaese jinibb nir, ko okoni inu nga bowrai tweni nosp̃en nga m̃irres sen. Ko sete okoni inu nga b̃ewerwer renge nale norongwosien se jinibb, ejki, ngok puloli mijen se Kristo renge nai pelaot pivi nanu nawon.
Kristo, derteren ko norongwosien se Atua
18 Nale nga muwrai tweni mijen se Kristo renge nai pelaot evi nale lenglengen kobbong ji jinibb nejijkien. Ko tevi kerr nga Atua mok-la mauren tevi kerr, nale nen eviseni derteren sen. 19 Ko Naul On se Atua owrai owra ‘Norongwosien se jinibb nga marwera marongrongwos, inu bololi parjijki jer. Ko norrorrmien ne norongwosien bololi parivi nanu nawon.’ 20 Jinibb ne norongwosien nirbe? Nibeni jinibb nga marongrongwos? Nibeni jinibb nga marok-rij melmelas suri nanu ne iel ngatan nir? Arjiki rres. Atua ololi pa norongwosien ser pivini pivi nale lenglengen vajin. 21 Atua, norongwosien sen elep p̃elak, ko ololi jinibb sete arongwos parongwose Atua renge sel ne nir norongwosien ser. Ko emrreni puloli nale nga rramok-werai tweni ngok, nga jinibb marwerai evi nale lenglengen, nale nen ko p̃ila mauren tevi nir nga marosuri ni. 22 M̃eri Isrel armerreni wor parlesi renge meter majingen nga marinijnij nawone se Atua, ko m̃eri Gris armerreni parunge nale norongwosien. 23 Ko kerr ma kalesia, rramok-werwer suri Kristo nga marevji re nai pelaot. Nale ngok, m̃eri Isrel nir nolor sete erres suri, ko jinibb ne vare nir arunge erpe nale lenglengen kobbong. 24 Re ma kerr korti, m̃eri Isrel ko m̃eri Gris nga Atua miveruse kerr, Kristo ngel evi derteren se Atua ko norongwosien nga milep se Atua. 25 Murrun se Atua nga jinibb m̃ilesi mivi lenglengen, ni kele easi wor norongwosien se jinibb. Ko murrun se Atua nga jinibb marlesi derteren nen mijkie, derteren nen elep kele wor easi derteren se jinibb.
26 Tasik ko jojik nir, kaprrorrmi ta daron nga Atua miveruse kami, kamivi jinibb sev ko? Renge no jinibb nir sete kami elep kamrongrongwos, sete kami elep derteren se kami otoe, ko sete kami elep kamivi jinibb nga marlelep. 27 Ko Atua otobbtobbue nanu nga jinibb ne iel ngatan marwerai evi lenglengen, puloli nir nga marongrongwos parmanun. Ko otobbtobbue nanu nga jinibb ne iel ngatan marok-werai nga derteren nen ejkie, puloli nir nga derteren ser martoe parmanun. 28 Ko otobbtobbue si nga jinibb ne iel ngatan marlesi erpe niser ejkie, ko otobbtobbue sev nga jinibb ne iel ngatan marlesi arivi nanu nawon, nga puloli sev nga nir marlesi arivi nanu nga marlelep parini vajin parivi nanu nawon. 29 Ngok niko sete jinibb san orongwose p̃irij melmelas renge no Atua. 30 Ko kami, Atua okortoni pa kami tevi Iesu Kristo, ko elngi Iesu nga pivi norongwosien se kerr. Ololi rramon ko rramivi jinibb sen, ko owli tweni kerr rramasi pa renge nololien nga marok-kai totkoni kerr. 31 Ko erpok, erpe Naul On muwrai, ‘Jinibb nga mimrreni p̃irij melmelas, p̃irij melmelas bbong suri nanu nga marres nir nga Numal muloli tevi ni.’