Titus
Leta
Paul Mo Ulia Isan
Titus
Puku Nike
Paul mo lo vere na hijan Titus na nona leta mara mo lo usuria hin rani atu mo lo vavahinau Asia Minor peresi Greece (2Co 2.13; 7.6, 13; 8.6, 16, 23; 12.18; Gal 2.3). Paul mo verea vara i pa vir̃oni na patu tamlohi nona kalesia atu na Uren Crete.
Pani Paul mo vere Titus vara te hinau la pa tataholo tiroma sohen harihi: hijara la pa r̃uhu (1.5–9) ale i pa tataholo vara la sopo hase vaira la lumiha na posposi sei la sopo tataholo nona tamlohi non God moiso (1.10–2.9).
Paul mo verea vara mauri paro nike mo mai matan sava God mo vaia hin Iesu Kr̃isto: God mo jurira, mo hojera na nona reti na suihan Tanume Tapu matan vara la pa tau na nora r̃omtoho na mauri tui:
‘Mo jurir̃a, pani mo sopo matan te posposi tataholo r̃a vaia, pani mata nona r̃omopoia, mo jurir̃a na malele vora paro, ale mo hoje nar̃ihi na nor̃a hehe, mo vair̃a r̃a turu na mauri paro, la hinau sei mo vaira na suihan Tanume Tapu. God mo sile purongoi na Tanume Tapu isar̃a hin Iesu Kr̃isto nor̃a Jujuri.’ (3.5–6)
Hin leta nike
1. Retioloolo peresi na usiusi matan Titus (1.1–4)
2. Retileu mata patu tamlohi kalesia (1.5–16)
3. Retileu mata tamlohi kalesia (2.1–3.11)
4. Retituetueni peresi na isoiso retioloolo (3.12–15)
1
Retioloolo Isan Titus
Leta nike, enau Paul na ulia, enau volitusi matea non God, ale vahar̃ule non Iesu Kr̃isto, matan vara a tueni na rasua non la haratu God mo vir̃onira, vara la pa levosahi na hina varar̃uhu mo lo tuenira vara la pa hahau na malele God mo avulahi hinia, i usuri r̃omtoho atu mata mauri tui, haratu God mo sopo halu mo retitauhi hinia na pongi tiroma. Na rani tataholo God mo taua moiso, mo vuhesi na nona reti na malele retivujavujangi, haratu God nor̃a Jujuri mo silea isaku usuri na nona retileu. Leta nike, mo vano isam Titus, natuku tataholo na nor̃a rasua, r̃omr̃uhu peresi na tamata non God Tamar̃a peresi Kr̃isto Iesu nor̃a Jujuri la mai isam.
Vavahinau Non Titus
Hin rani atu na malue na ureuren Crete, na tauho matan vara o pa vai vevuhi tataholoi na sava na sopo isoiso hinia, ale vara o pa vir̃oni na patu tamlohi mata vao kalesia na taon tari atu, sohen na verea isam. Patu tamlohi matea mo sopo te hinau na maurina vara tea i er̃i pisuhia matana, narouna matea purongo, natuna la rasu Moli, ale la sopo lavi na hija sati mata lejileji teni matan la sopo oloolo. Patu tamlohi atu mata kilau na vavahinau non God, i pa sopo tea i er̃i pisuhia hin te hinau na maurina, enia i pa sopo tamlohi matea mo lo r̃ompurongo na tinapua, i pa sopo tamlohi lolokoru vila, i pa sopo tamlohi inu hajavua matea, i sopo tamlohi valvalum matea, moiso enia i pa sopo tamlohi haluhalu matea mata mania.* tamlohi mo kilau na tamlohi rasua: Greek mara bishop – patu tamlohi mata tamlohi rasua. Pani i pa tamlohi matea imana mo roi isana tamlohi tari, mo opoia vara i tueni na hinau mo r̃uhu, r̃omr̃omi r̃uhu mo lo toho isana, nona aria mo tataholo, mo vokevoke, moiso r̃omina mo r̃ilangi vara i taurilati na masalona. Enia i pa tauri r̃ilangi reti atu r̃a er̃i rasua sei haratu la vujangia moiso matan vara i er̃i tueni na tinapua na vujangi tataholo, ale i turuhoro la haratu la lo turuleji hinia.
Ha Lo Kilau Mata Vujangi Haluhalu
10 Matan, tamlohi matuvana la r̃ohu vara la oloolo na tamlohi la lo tauri na suiha, la lo verevere vono, ale la tamlohi halu, na lo vere la haratu na vao tair̃alihi. 11 O sopo tinar̃ihia vara la vujangi matan la lo komo na vao ima matan la lo vujangi na hinau mo sopo tataholo vara la vujangia, la lo vaia matan vara la pa lavi na mania. 12 Tuai, vonara matea nora pr̃ovet matea mara Crete, mo verea vara,
‘Mara Crete
la lo retihalu tarea,
la tamlohi sasati,
la maloko vari,
la lo sohena poi.’
13 Retivuhesi sei mo lo verea mo varar̃uhu. Matan haratu, o hapuhira i r̃ilangi matan vara nora rasua i mauri i r̃uhu, 14 ale la pa sopo mele tapurongo na sorasora vono nona Jew teni na retileu non la haratu la lo r̃ohu na retivarar̃uhu. 15 Isana tamlohi r̃omira la vokevoke, hinau tari la r̃uhu, pani isana tamlohi r̃omira la hehe, ale la sopo rasua, hinau tari la vaia mo sopo r̃uhu. Tarea hehe mo tavuni na r̃omira, la sopo mele levosahia vara sava mo tataholo teni sava mo sati. 16 La lo verea vara la levosahi God, pani nora vavahinau mo lo vujangia mo memera vara enira la sopo levosahia, la sasati, la sopo oloolo hin God, ale la sopo r̃uhu matan vara la vai te hinau i r̃uhu.

*1:7: tamlohi mo kilau na tamlohi rasua: Greek mara bishop – patu tamlohi mata tamlohi rasua.