9
Tapuhi Non God Hin Israel
Na lo vere na retivarar̃uhu na hijan Kr̃isto, na sopo halu; r̃omiku mo levosahia vara Tanume Tapu mo levosahia vara r̃omiku mo jovi tavera, ale mapuku mo tangi, vara te malele vara voraiku sei tahisaku Israel, la er̃i juri hinia, a pa hase tai nar̃ihiau hin Kr̃isto, a mai hina lesati mata malelera. Enira la tavtavuin Israel, ale enira korohi non God, mo vujangi na nona matamata tavera isara la r̃uhur̃uhu jea, peresi na nona retitauhi isara tuai, la lavi na nona leu, la lavi na posposi mata lotua, ale nona retitauhi mata jurira. Ale pira tuai enira tamlohi aulu non God, ale Kr̃isto vara r̃a usuri na malele tamlohi, enia mo tai isara, enia God sei mo aulu na hinau tari, ale i pa lavi na hasohaso tarea tui tui, amen.
Pani mo sopo sohena vara God mo r̃omaliho na nona retitauhi isan tavtavuin Israel, matan mo sopo tamlohi tari sei la tai isan Israel la tavtavuin Israel, ale mo sopo vara enira mo isoiso natun Abraham vara enira taniana, pani matan la ulia vara, ‘Taniam la pa lavi na hijam hin Isaac’. Gen 21.12
Enia mo r̃aramia vara na nahon God mo sopo taniana tari la tai isan Abraham la natun God, pani natuna tari na nona retitauhi, enira mahapin Abraham. Matan retitauhi mo verea sohen harihi mara, ‘Sohen harakerihi tavul tauni a pa mele mai, ale Sarah i pa vasusui na lamane matea’. Gen 18.10, 14
10 Mo sopo haratu purongo, pani Rebecca sohena mara mo vasusui na havo isan tamlohi matea purongo pir̃a Isaac, 11 pani tiroma la pa vora, teni tiroma la pa vai te hinau mo r̃uhu teni mo sati, matan vara r̃omr̃omi non God mata vir̃oni na nona tamlohi i pa turu, 12 mo sopo mata nora vavahinau, pani matan God mo tovia, mo verea isan Rebecca mara, ‘Vora tiroma i pa volitusi isan vora hitahu’. Gen 25.23 13 Sohen la ulia vara God mo verea mara, ‘Na opoi Jacob, pani na r̃ohu hin Esau’. Mal 1.2–3
14 Vara sohena, r̃a pa vere na sava? God mo tametame tea teni mo vono? Mo vono! 15 Matan God mo verea isan Moses mara,
‘A pa r̃omr̃uhu hin haratu sei na r̃omr̃uhu hinia,
a pa r̃omopoi hin haratu sei na r̃omopoia.’ Exo 33.19
16 Matan haratu, mo sopo turu na masalon te tamlohi teni te nona vavahinau, pani mo turu hin God sei mo lo r̃omopoi.
17 Matan na Retitapu God mo verea isan Pharaoh mara, ‘Na taheho sahe aulu matan hinau akerihi natu, vara a pa er̃i vuhesi na suihaku hiniho, ale matan vara tamlohi la pa hasohaso na hijaku na jara tari na varama’. Exo 9.16
18 Ale matan haratu mo vujangia vara God mo lo r̃omopoi na sava tamlohi enia mo opoia, ale enia mo lo pelati na mapun hare enia mo opoia.
19 Korong tea i pa verea isaku vara, “Avei, vara God mo vai na masalona sohena, mata sava natu mo pa lo hite na hehe? Matan hare natu, i pa er̃i horo na masalona?”
20 Pani engko sava tamlohi natu, vara o pa er̃i reti isan God sohena? ‘Mo tataholo vara hinau sei God mo vaia, i er̃i verea isan God sei mo vaia vara, “Mata sava ko vaiau sohen harihi”?’ Isa 29.16; 45.9 21 Teni vara tamlohi sei mo lo vai na jilivi na lepa, ko hitea vara mo sopo tataholo vara i vai na jilivi i rua na vor̃oli lepa matea vara matea mata jara lakolako, ale matea mata jara utauta? 22 Ko hitea mo tataholo vara God mo opoia vara i lo r̃omperavu tako hin la haratu mo vir̃onira mata komo moiso, matan vara i er̃i vujangi na nona talai lolokoru mata hehe peresi na suihana isana tamlohi, 23 matan vara i er̃i vujangia vara r̃uhur̃uhuna mo r̃uhur̃uhu jea sohena sava isan la haratu sei i pa r̃omopoira, enira sei mo vir̃onira moiso mata lavi na r̃uhur̃uhuna, 24 enr̃a sohena, enia mo tovir̃a, pani mo sopo tovir̃a isana Jew purongo, pani isana tamlohi r̃or̃oha sohena.
25 Sohen God mo verea na Retiulia non Hosea mara,
‘La haratu sei la sopo noku tamlohi,
nake a pa tovira “noku tamlohi”
ale a pa opoi har̃ai sei
mo sopo tea i opoia.’ Hos 2.23
26 Ale,
‘Tiroma mo verea isara mara,
“Ka sopo noku tamlohi”,
pani nake i pa verea vara,
“Kamim ka natun God sei mo mauri”.’ Hos 1.10
27 Ale Isaiah mo lo ulo aulu matan Israel mara,
‘Hina purongo vara evi natun Israel
la sohena oneone vavarihi na tasi,
tupu visalete purongo la pa juri.
28 Matan Moli i pa sile vevuhi
na nona talai i vila, r̃omina i pa sopo rua hinia.’ Isa 10.22–23
29 Ale sohen Isaiah mo verea tiroma moiso mara,
‘Vara Moli Suiha Tavera Jea na tuka
i sopo lo tinar̃ihia vara te mahapimam la mauri,
korong kama pa tihai sohen Sodom peresi Gomorrah moiso.’
Isa 1.9
Israel La Sopo Rasu God
30 R̃a pa verea sohena sava natu? R̃a pa er̃i verea vara haratu la tamlohi r̃or̃oha la mai la tataholo na nahon God pani mo sopo matan la lo tutunguia pani matan la rasu God, 31 pani Israel sei la lo tutungui na leu vara i pa vaira la tataholo na nahon God, pani la sopo er̃i vai vevuhi leu atu. 32 La sopo er̃i vaia mata sava? Matan la sopo tutunguia na malele rasua, pani la hitea vara la pa vaia na nora vavahinau. La tialahalaha hin vatu atu mata tialahalaha, 33 sohena la ulia vara,
‘Ka hitea? Na lo tau na vatu matea hin Zion mata tialahalaha,* Zion: Zion enia Jerusalem.
ale na tau na vatu matea
matan i pa vaira la jovi,
pani haratu mo tau na nona rasua hinia, i pa sopo tea i er̃i vaia i mahanuhanu.’ Isa 8.14; 28.16

*9:33: Zion: Zion enia Jerusalem.