Revelation
Puku Nike
Puku nike, John mo ulia hin rani atu mo lo toho na Ureuren Patmos. Patmos mo sohena ima r̃ilangi matea mara Rome la lo tau na tamlohi hinia. La tau John ea matan enia mo retivujavujangi hin Kr̃isto. John mo lo vere na hinau God mo vujangia isana hin rani atu mata vavahinau non Iesu Kr̃isto matan pavuho na pongi hitahu (1.2). Retisohai sei sopena mo tolu. (1) Suiha sasati la lo toho na varama, la lo r̃ohu na tamlohi non God, ale la opoia vara la vilimateira; (2) Iesu enia Moli Aulu, enia i pa jeu na tamlohi tari peresi na suiha aulu sei la lo r̃ohu hin God; (3) God i pa sile na silesilea r̃uhu jea isana nona tamlohi sei la lo turu r̃ilangi na nora rasua hinia, ale i pa ler̃uhu tavera hin la haratu la mate matan Iesu.
Retisohai sei mo tueni na tamlohi rasua sei tuai hin rani r̃ilangi atu la mate mata nora rasua. Tamlohi rasua la levosahia vara hina purongo vara suiha na varama sohena nona mara Rome tuai la lo turu, pani God mo vujangia vara Natu Sipsip non God i pa jeu vevuhira. Levosahi atu mo vaira la r̃omr̃ilangi na maurira.
Na tapulon puku nike, leta mo limaravrua la vano isana vao kalesia mo limaravrua, la lo vujangir̃a na posposi tamlohi na vao kalesia hatehateahi, haratu mo r̃uhu, haratu mo sati (2.1–3.22).
John mo uli na hinau tari mo hitea sohen God mo vujangia isana. Mo sohena mavuho matea, pani John mo sopo juruvi. Mo hite na hinau matuvana la lo vujangi na suihan God peresi na talai tavera sei i pa silea isan la haratu la lo r̃ohu hinia. Mo hite na jara sakele nona supe non God (4.1–11) peresi na viriviri pepa non Natu Sipsip (5.1–14). Natu Sipsip hasena i er̃i roi la pulu atu mo limaravrua hin viriviri pepa atu (6.1–8.5), angelo la tiv na trumpet non God (8.6–11.19), la surerei na jilivi mata talai (16.1–21) hin haratu la lo vujangi na aria tavera non God sei i pa mai.
Hitahu vara la rani r̃ilangi atu la isoiso, tamlohi non God sei la jeua, la pa lavi na ler̃uhu tavera non God sohen harihi:
‘Ka hitea! Nake, jaran God sei mo lo toho hinia, i pa toho peresi na tamlohi. I pa toho peresira, ale enira la pa nona tamlohi, ale God hasena i pa toho peresira, sohena nora God. I pa kamoti na wai matara tari na matara, i pa sopo te mateia, r̃omsasati teni tangi teni epe varihaji, matan hinau matan tuai la tihai.’ (21.3–4)
Hin puku nike
1. Reti mata hinau la pa masese (1.1–8)
2. John mo hite Moli (1.9–20)
3. Leta la vano isan la vao kalesia atu mo limaravrua (2.1–3.22)
4. Haratu la lo lotu na tuka (4.1–11)
5. Viriviri pepa peresi la pulu atu mo limaravrua (5.1–6.17)
6. La lotu God na tuka (7.1–17)
7. Trumpet mo limaravrua (8.1–11.19)
8. Dragon peresi na maji jala sasati mo rua (12.1–13.18)
9. God mo vujangi na nona aria (14.1–15.8)
10. Jilivi mo limaravrua mata talai (16.1–21)
11. God mo jeu na nona meresahi (17.1–20.10)
12. Aria tavera non God (20.11–15)
13. Tuka Paro peresi na Varama Paro (21.1–8)
14. Jerusalem Paro (21.9–22.5)
15. I pa sopo tuai Kr̃isto i pa mele mai (22.6–21)
1
Reti Mata Hinau I Pa Masese
God mo silea vara Iesu Kr̃isto i vujangi na sava hinau mo vir̃onia vara la pa masese, i pa sopo tuai, isana nona volitusi hin malele sei; Iesu mo r̃ule na nona angelo vara i vujangia isan nona volitusi John. Ale enia mo vereuli na reti non God, peresi na sava hinau Iesu Kr̃isto mo vujangia isana, hinau tari sei mo hitera. Ale avulahi isan haratu mo evi reti sei isana tamlohi, mata hinau la pa masese i vano isana tamlohi tinapua, ale avulahi isana tamlohi tari sei la rongoa, ale la oloolo hinia, matan pongi atu mo mariviti. 4-5 Uliuli non John mo vano isan la vao kalesia atu, mo limaravrua na province matan Asia.
R̃omr̃uhu peresi na tamata la mai isamim, la tai isan God Tama, isan Iesu Kr̃isto peresi la tanume r̃uhu atu mo limaravrua sei la lo toho na naho jara sakele nona supe non God. God enia mo lo toho nake, mo lo toho tiroma, ale enia i pa mai hitahu. Exo 3.14; Zec 4.1–10 Ale Iesu Kr̃isto, haratu sei mo lo turu r̃ilangi na nona vereulia, enia vora tiroma hin la haratu la pa mele turu na mateia, enia mo aulu na supe tari na varama.
Iesu Kr̃isto enia haratu mo opoir̃a tavera, ale r̃aena mo roro, ale mo volituhur̃a na nor̃a aria mata nor̃a hehe. Isa 55.4; Psa 89.27 Ale enia mo vair̃a r̃a mai na vao matea mata pr̃is, r̃a tauri na suiha aulu isan nona God sei Tamana, i pa lavi na hasohaso, ale suihana i lo turu rani tui tui tarea. Amen. Ka hitea! Iesu mo lo mai na telangi, ale tamlohi tari la pa hitea na matara, la haratu la lo r̃urua tuai sohena, la pa hitea, ale tavtavui tari na varama la pa tangi matana. Enia i pa sohena natu, amen. Ale Moli God mo verea mara, “Enau pulo hinau tari, enau na isoiso hinau tari, enau na lo toho nake, ale enau na lo toho tiroma, enau a pa mai. Enau suiha aulu atu mo tavera jea.”
Hinau John Mo Hitea
Enau John, voraimim matea, ale enr̃a r̃a lo turu matea na rani r̃ilangi hin mauri atu God mo aulu hinia, r̃a lo turu r̃ilangi na r̃omperavu hin Iesu purongo, enau, la tauau na ureuren Patmos matan na lo retivujavujangi na Reti non God, ale matan na lo sorahi Iesu. 10 Ale, na rani lotu non Moli, Tanumen Moli mo mar̃ivisiau, ale na rongo na leo matea mo tavera mo memera na har̃iku sohena leo trumpet matea, 11 leo atu mo verea mara, “O uli na hinau ko lo hitea na lolon te puku hatea, ale o sohaia i vano isan la vao kalesia atu mo limaravrua: isan Ephesus, isan Smyrna, isan Pergamum, isan Thyatira, isan Sardis, isan Philadelphia peresi Laodicea.” 12 Na posi vara a hitea vara leon hare natu, mo lo retireti isaku, ale na posi moiso, na hite na peri lamu mo limaravrua la vaira na gold la lo turu atu. 13 Ale na hite matea mo sohen Natun Tamlohi* Natun Tamlohi: enia natu, Iesu. mo lo turu na livuhara. Mo ruru na ruru matea mo peravu mo tikeli na palona atano, ale ruru matea la vaia na gold mo eve r̃alihi na r̃umana hinia. Dan 7.13; Dan 10.5
14 Patuna peresi na vuluna la lulu sohena katen, matana, o hitea la mera sohena pepe hapu. Dan 7.9; Dan 10.6 15 Palona la lo angiangi sohena bronze aen sei la tunia na hapu tavera, ale leona mo puhoni sohena r̃um tasi tavera matea. Ezek 1.24; 43.2 16 Mo lo tauri na vitusarasara mo limaravrua na matuana, ale sita matea mo voro tavalu rua mo lo malue na jingona. Nahona mo memera mo sohena alo tavera. 17 Nara na hitea, na jovi na palona sohena tamlohi matea mo mate, pani mo tau na matua limana hiniau mo verea mara, “O sopo matahu, enau natu, Pulo Hinau Tari, ale enau Hitahu, 18 ale enau sei na lo mauri, na mate, pani ko hitea, nake na mele mauri, ale a pa mauri jejeu, ale na lavi na kia mata mate peresi na kia mata varama mata mateia. kia mata mate peresi na kia mata varama mata mateia: Kia mo lo r̃arami na suihan Iesu matan mo jeu na suihan mate peresi na jara atu mate la lo toho hinia matan i er̃i vaira la mele turu. 19 Ale matan haratu o uli na sava ko hitea. Haratu ko hitea moiso, ale na sava mo lo toho nake peresi na sava la pa masese hitahu. 20 A pa vereuli na r̃aramin la vitusarasara atu mo limaravrua sei ko lo hitera na matuaku peresi la peri lamu atu mo limaravrua sei la vaira na gold. La vitusarasara atu mo limaravrua, enira angelo matan la vao kalesia atu mo limaravrua, ale la peri lamu mo limaravrua atu, enira la vao kalesia atu mo limaravrua.” angelo: Angelo akerihi enia angelo teni patu tamlohi, pani la sopo levosahia i r̃uhu vara mo lo verea isan hare.

*1:13: Natun Tamlohi: enia natu, Iesu.

1:18: kia mata mate peresi na kia mata varama mata mateia: Kia mo lo r̃arami na suihan Iesu matan mo jeu na suihan mate peresi na jara atu mate la lo toho hinia matan i er̃i vaira la mele turu.

1:20: angelo: Angelo akerihi enia angelo teni patu tamlohi, pani la sopo levosahia i r̃uhu vara mo lo verea isan hare.