Ephesians
Leta
Paul Mo Ulia Isana Mara
Ephesus
Leta Nike
‘R̃a hasohaso God sei enia Taman Moli Iesu Kr̃isto, matan enia mo ler̃uhu hinir̃a na ler̃uhu tari matan tuka sei la tai isan Tanumena matan Kr̃isto.’ (1.3). Paul mo tapulo uli na hina aulu hin nona retisohai sei, vara Kr̃isto mo mate na talopeilopei mo vair̃a r̃a materi r̃a mai natun God (1.7–8). Ale nake mo lo sakele aulu na tuka na matuan God, mo aulu na hinau tari nake i pa aulu tui tui (1.20–21).
Kr̃isto mo vilijojovi vor̃a tavera sei mo lo turu na livuhar̃a sei mo lo vair̃a r̃a lo meresahi (2.14) mo vair̃a r̃a mai matea na Tanume Tapu (2.22) usuri na masalon God (3.11).
Moli matalete, Tanume Tapu matalete, God matalete mo aulu na hinau tari (4.4–5). Mo verea mara kalesia la pa hahau na tamata usuri na Tanumen God (4.3).
Ephesus mo lo toho mariviti na pahisa tasi Asia Minor (nake la tovia Turkey). Hin rani atu enia havati taon tavera hin jara atu na ruhuruhun Rome. Enia jaran Artemis, god har̃ai atu tamlohi r̃or̃oha la lo lotua ea (Acts 19).
Paul mo vujangia vara na natun God la pa hahau hin mauri paro nike sohena sava (4.17–5.20). Tamlohi usuri non Moli la lo toho na opoia non God, ale la pa usuri na masalona (5.1). La malue na r̃or̃oha, la pa hahau na malarani, ale maurira la pa merasahi na tinapua (5.8–9).
Paul mo vujangia vara tamlohi, har̃ai lahi peresi na natura, ale slev peresi na nora tamlohi tavera la pa hahau sohena na maurira hin Kr̃isto (5.21–6.9).
Paul mo levosahi mamahuni na r̃omopoia non God:
‘Pani God, na nona r̃omopoia tavera jea, mo opoir̃a mo tavera jea, mo sor̃otahir̃a peresi Kr̃isto ale mo siler̃a na mauri paro, hina purongo vara enr̃a r̃a pa lo toho na mate mata nor̃a lejileji – God mo juri kamim usuri na nona r̃omr̃uhu – Matan kamim ka lo juri usuri na nona r̃omr̃uhu na rasua, kamim hasemim ka sopo vaia, enia otori non God isar̃a.’ (2.4–5, 8)
Hin Leta Nike
1. Retioloolo (1.1–2)
2. Otori non Kr̃isto hin Tanume Tapu (1.3–3.21)
3. Mauri paro hin Kr̃isto (4.1–6.20)
4. Isoiso Retioloolo (6.21–24)
1
Retioloolo Non Paul Isana Mara Ephesus
Enau Paul, enau vahar̃ule matea non Kr̃isto Iesu usuri na masalon God. Na lo uli leta nike isana tapuhi Ephesus, la haratu la lo turu r̃ilangi hin Kr̃isto Iesu.
Na lo usiusi vara God Tamar̃a peresi nor̃a Moli Iesu Kr̃isto la sohai na nora r̃omr̃uhu peresi na tamata isamim.
God Mo Ler̃uhu Hinir̃a Hin Kr̃isto
R̃a hasohaso God sei enia Taman Moli Iesu Kr̃isto, matan enia mo ler̃uhu hinir̃a na ler̃uhu tari matan tuka sei la tai isan Tanumena matan Kr̃isto. Matan God na nona opoia mo vir̃onir̃a hin Kr̃isto tiroma moiso mo pa vai na varama, vara r̃a pa tapu ale r̃a vokevoke na nahona. God mo taua tiroma moiso vara i pa lavir̃a sohena nona korohi r̃a mai natuna tataholo hin Iesu Kr̃isto, usuri na nona r̃omavulahi peresi na masalona.
Matan haratu, r̃a hasohaso God matan nona r̃omr̃uhu tavera sei mo sureia hinir̃a, matan enr̃a non Natuna sei mo opoia mo tavera jea. Kr̃isto mo volituhur̃a na r̃aena, ale God mo r̃omir̃a mata nor̃a hehe usuri na r̃uhur̃uhu mata nona r̃omr̃uhu, ale mo surei tavunir̃a na nona r̃omr̃uhu usuri na nona lelevosahi.
God mo vaia hin haratu mo vuhesia na jara tavera. Mo vuhesi na nona hina luhu mata masalona usuri na nona r̃omavulahi sei mo taua hin Kr̃isto, 10 ale r̃omr̃omi tavera atu non God sei mo taua moiso i pa masese na ranina tataholo sei vara Kr̃isto i pa aulu na hinau tari na tuka peresi na varama. 11 Ale God mo vai na hinau tari la masese usuri na masalona, mo taua tiroma moiso vara i pa vir̃onir̃a nona vara r̃a pa vao matea hin Kr̃isto. 12 Matan vara kamam Jew sei kama lo tau na nomam r̃omtoho tiroma hin Kr̃isto, God i pa lavi na hasohaso tavera matana. 13 Ale kamim sohena, ka sor̃otahi peresi na vaon Kr̃isto hin rani atu ka rongo na reti mata varar̃uhu sei Retir̃uhu mata nomim juri. Kamim ka tau na nomim rasua hin Kr̃isto ale ka lo sor̃otahi peresia, ale matan ka sor̃otahi peresi Kr̃isto, God mo sile kamim na Tanume Tapu sei mo retitauhi hinia tiroma moiso isana nona tamlohi. God mo vujangia vara ka nona matan mo sile kamim na Tanumena Tapu. 14 Tanume Tapu sei mo sohena retitauhi matea sei mo vujangia vara God i pa siler̃a na hina r̃uhur̃uhu sei mo retitauhi hinira moiso, vavano i tikeli rani atu God i mar̃ivisi na nona vavahinau mata volituhu na nona tamlohi tari, ale matan haratu, r̃a pa hasohaso nor̃a God.
Usiusi Mata Lelevosahi Varar̃uhu
15 Matan hinau akerihi natu, mo tapulo hin rani atu nara na rongo na nomim rasua hin Moli Iesu peresi na nomim opoia isana tapuhi tari, 16 na sopo lo isoiso na noku vere meje isan God matamim na rani na lo usiusi vara na r̃omr̃omi kamim. 17 Na lo usiusi vara God non nor̃a Moli Iesu Kr̃isto sei memerana r̃uhur̃uhu mo tavera jea, vara Tanumena i sile kamim na nona lelevosahi peresi na hitevosahi matan vara ha er̃i ulua na nomim levosahi hin God, 18 matan enia mo vai na mapumim mo mar̃ivi na memera, matan vara ha er̃i hitevosahi na r̃omtoho r̃uhur̃uhu sei mo tovi kamim matana, ale matan vara ha er̃i hitevosahia vara nona ler̃uhu r̃uhur̃uhu sei la r̃uhur̃uhu jea la sohena sava isana nona tamlohi.
19 Ale na lo usiusi vara ha pa tapulo hitevosahi na tavera suihana r̃uhur̃uhu sei enia nor̃a, enr̃a sei r̃a rasua. Suiha nike enia pa suiha tavera jea atu 20 sei mo sauteterahi Kr̃isto na mateia ale mo sakelehia na jara oloolo tavera na matuan God na tuka aulu hinia, 21 God mo tahea mo aulu jea mo jeu la haratu la aulu, teni la haratu la lo tauri na suiha, teni la haratu la lo r̃ilangi, teni la haratu la lo tiroma hin tea, teni na hija tari sei la lo toho, mo sopo hin pongi akerihi purongo pani hin pongi atu mo lo mai sohena. 22 Ale God mo tau na hinau tari na ruhuruhu palon Kr̃isto, ale mo vai Kr̃isto sei mo aulu na hinau tari vara i patu nona kalesia tari, 23 ale nona vao kalesia tari enira epena, ale maurin Kr̃isto natu mo lo mar̃ivisi na hinau tari.