26
Paul Mo Sile Na Nona Retireti
Ale supe Agrippa mo verea isan Paul mara, “O er̃i turu natu, o retireti.”
Ale Paul mo turu mo tahe na limana ale mo tapulo retireti mara, “Enau na avulahi jea supe Agrippa matan engko natu o pa tapurongo na noku retireti matan la hinau nike tamlohi tatavera nona Jew la lo tuvaiau hinira. Matan na levosahia vara engko ko levosahi mamahuni na posposi nona Jew peresi na retiusia sei tamlohi la lo sorahira tarea. Ale matan haratu, na lo usia isam vara o r̃omperavu mata tapurongo isaku.
Jew tari la levosahi mamahuni na mauriku, mo tapulo na lo uluvou peresi na tahisaku tataholo ale na rani na lo toho Jerusalem. Vara la majinga la er̃i verea vara enau Pharisee matea, vao matea sei la r̃ilangi jea mata nor̃a rasua. Ale nakerihi na lo turu na aria, na lo r̃omtoho matan retitauhi atu God mo vaia isana nor̃a pua vara i masese. Supe Agrippa, noku tamlohi tavera, retitauhi atu natu mo vai la tavtavui tupu sangavulu r̃omana mo rua atu la lo volitusi isan God tarea matana. Matan r̃omtoho atu natu, la Jew nike la lo tuvaiau matana. Mata sava natu, mo r̃ilangi vara tea i rasua vara God mo lo sauteterahi na tamlohi mate?
Varar̃uhu, tiroma enau haseku na levosahi mamahunia vara mo tataholo vara a komo na tamlohi usuri non Iesu mara Nazareth. 10 Ale hinau atu natu, na vaia Jerusalem. Na sopo tau na tapuhi na ima r̃ilangi na suiha na lavia isana moli nona pr̃is purongo, pani na majinga vara la pa vilimateira. 11 Vaha visa na rupira na asi maja matea na ima lotu nona Jew, ale na vaihitea vara la retisati hin Kr̃isto. Matan na lo lolokoru sasati hinira, na vano vara a tipahira na taon tavera na jara tinapua sohena.
12 Na lo vai hinau atu natu hin rani atu na lo sahe Damascus, moli nona pr̃is la sileau na suiha vara a er̃i vaia, 13 moiso na pa lo toho na maleleku korong alo mo posi noku tamlohi tavera, na hite na memera tavera matea mo tai na tuka, mo mera mo jeu na alo, mo sasari r̃alihiau peresi la haratu la lo hahau peresiau. 14 Kamara kama jovi sivo na lepa moiso, na rongo na leo matea mo retireti isaku na leomam tavtavuin Israel mara, ‘Saul, Saul, mata sava ko lo tipahia? Ko lo hasem hotiho!’
15 Ale nara, ‘Engko hare tamlohi tavera?’
Ale Moli mo verea isaku mara, ‘Enau sei Iesu haratu ko lo tipahiau. 16 Pani o turu! Matan na pala isam vara a vir̃oniho vara engko volitusi matea. Ale o pa vereuli na hinau ko hitera ale hin te hinau a pa mele vujangira isam. 17 A pa juriho isana tavtavuim peresi la tamlohi r̃or̃oha sei na lo r̃uleho vano isara, 18 matan vara o pa roi na matara vara la pa vahar̃i na r̃or̃oha la mai na malarani, ale vara la malue na suihan Setan la mai isan God matan vara i er̃i r̃omi na nora hehe, ale la pa lavi na r̃ungara peresi la haratu sei God mo tapuhira mata nora rasua hiniau.’
19 Matan haratu supe Agrippa, enau na oloolo hin hinau atu Moli na tuka mo vujangia isaku, 20 ale matana, na vereulia isana mara Damascus tiroma, moiso isan la haratu la lo toho Jerusalem ale na jara tari Judea, ale isana tamlohi r̃or̃oha matan vara la pa vahar̃i na nora hehe la mai isan God, ale la vujangia vara varar̃uhu la posi moiso na nora vavahinau r̃uhu la lo vaira. 21 Matan hinau atu natu, Jew la tauriau na lolo rope Temple, ale la lo vaihitea vara la vilimateiau. 22 Pani, na lo lavi na tuetueni isan God tarea mo tikeli nahapani, ale na lo turu na lo vereulia isan la haratu la tamlohi purongo, peresi la haratu la aulu, na sopo vere te hinau tinapua, pani haratu purongo sei pr̃ovet peresi Moses la lo verea vara i pa masese; 23 vara Kr̃isto i pa lavi na nona rani r̃ilangi, ale i pa tiroma hin la haratu la turu na mateia sohena malarani matea isana Jew peresi na tamlohi r̃or̃oha.”
24 Vahatea purongo, Festus mo ulo mara, “Paul, nom lelevosahi tavera mo vaiho ko putu!”
25 Pani Paul mo r̃aramia mara, “Noku tamlohi tavera Festus, na sopo putu, pani na lo vere na varar̃uhu na hinau na levosahi mamahunira. 26 Matan supe Agrippa mo levosahi la hinau nike, ale na lo vere la hinau nike isana matan a sopo er̃i rasua vara enia mo sopo levosahi la hinau nike, matan la hinau nike la sopo masese hin te tavalu jara rihirihi hatea. 27 Supe Agrippa, engko ko rasu na pr̃ovet teni mo vono? Na levosahia vara ko rasura.”
28 Agrippa mo verea isan Paul mara, “Ko r̃om vara o er̃i vaiau na mai kalesia matea vila sohen harihi?”
29 Paul mo r̃aramia mara, “Vara i vila teni mo vono, pani na lo usiusi isan God vara engko peresi la tamlohi sei ka lo tapurongo isaku nakerihi, vara ha pa mai soheku — pani i sopo peresi na jen.”
30 Moiso, pa supe atu mo turu ale Festus, Bernice peresi la haratu la lo sakele peresira la usuria, 31 ale lara la lo malue, la lo vereverea isara lara, “Tamlohi nike mo sopo vai te hinau vara i tataholo mata i mate matana, teni vara i vano na ima r̃ilangi matana.”
32 Agrippa mo verea isan Festus mara, “Tamlohi akerihi i er̃i malue purongo vara i sopo lo usia vara i turu na nahon supe matan Rome.”