25
Paul Mo Turu Na Nahon Festus
Festus mo pala Caesarea ale rani mo tolu tinapua la vano moiso, ale mo sahe Jerusalem. Ale moli nona pr̃is peresi na tamlohi aulu nona Jew la lavi na nora retiaria hin Paul la vano isana. La usia isana vara i vai na sava la opoia matan Paul, la usi Festus mo r̃ilangi vara i vahar̃ule vara i mai Jerusalem matan la hatihia moiso vara la pa luhu na malele vara la vilimateia. Moiso Festus mo r̃aramira mara la lo taurilatia Caesarea, ale enia i pa mele sivo atu i sopo tuai. Mo verea mara, “Ale, mo r̃uhu vara nomim tamlohi tatavera la sivo atu peresiau, ale vara tamlohi akerihi mo vai te hinau mo sati, la pa er̃i sile na nora retiaria.”
Ale Festus mo mele toho Jerusalem mariviti rani i sangavulu, moiso mo pa sivo Caesarea. Ale mo mele rani sahe mo sakele na jara sakele mata aria, ale mo retileu vara la lavi Paul i mai isana. Paul mara mo pala, la Jew atu sei la lo tai Jerusalem la lo sinai, la turu r̃alihia la lo tuvaia na hinau sasati hai sei la sopo er̃i vujangira vara la varar̃uhu. Paul mo sile na nona retireti mata horora mara, “Na sopo vai te hinau i sati mata i vaiau a meresahi na leu nona Jew, teni na Temple, teni isana supe matan Rome.”
Pani Festus mo opoia vara i vai na Jew la avulahi, mo usia mara, “O pa avulahi vara o sahe Jerusalem vara o turu na aria na nahoku matan la hinau nike?”
10 Paul mo r̃aramia mara, “Nakerihi na lo turu na jara tataholo moiso mata aria na naho jara sakele mata ari non supe matan Rome. Na sopo vai te hinau i sati isana Jew sohen engko ko levosahi mamahunia. 11 Vara na vai te hinau mo tataholo vara a mate matana, na sopo r̃ohu na mate. Pani vara na lo vokevoke purongo, engko teni te hatea i sopo er̃i tauau na liman la tamlohi nike sei la opoia vara la vilimateiau. Na opoia vara a turu na nahon supe matan Rome!”
12 Festus mo sorasora peresi na nona tamlohi tuetueni sei vara la sile te r̃omr̃omi hatea isana, moiso mo r̃aramia mara, “Ko opoia vara o turu na nahon supe matan Rome, ale isan supe matan Rome o pa vano.”
Festus Mo Sorahi Paul Peresi Harua Supe Agrippa
13 Rani mo visa la vano moiso, harua supe Agrippa mo pala Caesarea peresi vetasina Bernice, matan vara la sile na nora oloolo isan Festus. 14 Hin la rani atu la lo toho peresia, Festus mo vereuli na sorasora matan Paul isan supe atu matan vara i sile te retireti matana mara:
“Felix mo tau na tamlohi matea mo lo toho na ima r̃ilangi. 15 Na rani na lo toho Jerusalem, moli nona pr̃is peresi na vajiaha nona Jew la vereau hinia, la usiau vara a sile na talai isana. 16 Na verea isara nara, mo sopo usuri na posposi nona mara Rome vara a sile te tamlohi na talai vara mo sopo lo lavi te masapa vara i turu nahonaho peresira, ale i r̃arami na retireti non la haratu la lo tuvaia.
17 Ale hitahuna, la mele usuriau la sinai nike, na sopo mele toho i peravu, pani mara mo mele rani sahe na sakele vara a aria. Ale na tovia vara i mai na nahoku. 18 Pani la haratu la lo tuvaia lara la turu, la sopo tuvai Paul hin te hinau sasati sohen na lo r̃omr̃omia. 19 Mo vono, la sopo turu jara matea na nora r̃omr̃omi matan te hinau mata nora rasua, ale mata tamlohi matea hijana Iesu sei mo mate, hara sei Paul mo lo verea vara mo mele mauri. 20 Matan na sopo levosahia vara a pa vileiuli la hinau nike sohena sava, na usia isana vara mo avulahi vara i sahe Jerusalem ale i pa turu na aria ea. 21 Pani Paul mo opoia vara i lo toho tako na ima r̃ilangi, i lo saovi na r̃omr̃omi non nor̃a tamlohi tavera supe matan Rome. Matan haratu, na retileu vara la lo kilaua i tikeli rani atu a er̃i r̃ulea i vano isan supe matan Rome.”
22 Moiso Agrippa mo verea isan Festus mara, “Enau na opoia vara a tapurongo hin tamlohi atu.”
Mo r̃aramia mara, “Pavuho o pa tapurongo isana.”
Paul Mo Turu Na Nahon Supe Agrippa
23 Ale mo mele rani sahe, supe Agrippa peresi Bernice la mai na nora pohapoha, ale la unu na jara tavera atu mata matavuhi peresi na nora patu tamlohi aulu mata vuro, peresi na tamlohi aulu matan taon tavera atu. Moiso Festus mara mo retileu, la lavi Paul mo unu. 24 Ale Festus mara, “Supe Agrippa peresi kamim mo isoiso sei ka lo toho peresi kamam nakerihi, ka hite tamlohi nike natu sei tamlohi aulu nona Jew tari la lo usiau mo r̃ilangi Jerusalem peresi nike Caesarea, vara a taua na mateia. 25 Pani na noku kilakilau na hitea vara mo sopo vai te hinau vara i lavi na mateia matana. Ale mara mo opoia vara i turu na nahon nor̃a tamlohi tavera, supe matan Rome, na majinga vara a pa r̃ulea i sahe isana. 26 Pani na sopo levosahia vara a pa uli na sava isan noku supe matana. Matan haratu, na revea mo sinai na nahomim tari, pani na nahom supe Agrippa, matan vara na isoison retireti akerihi, korong a pa er̃i lavi te retireti vara a ulia. 27 Matan na hitea vara mo sopo tataholo isaku vara a r̃ule te tamlohi hatea sei mo lo toho na ima r̃ilangi vara la sopo vere mamahuni na nora tuvai matana.”