8
Ale Saul mo majinga na mateia non Stephen.
La Tipahi Na Kalesia
Ale mo tapulo hin rani atu tamlohi la tipahi na vao kalesia Jerusalem la levuti jalajalaira la vano na jara tari Judea peresi Samaria, pani vahar̃ule purongo la pa lo toho atu. Tamlohi hai sei r̃omira mo r̃ilangi mata lotu God tarea la tavuni Stephen, ale la vai na tangi tavera matana. Pani Saul, mo opoia vara i vaikomokomo na kalesia tari, mo lo unu jongi na tamlohi rasua na ima hatehateahi, mo reve tahitahi na tamlohi peresi na har̃ai ale mo taura na ima r̃ilangi.
Philip Mo Retivujavujangi Samaria
Ale la kalesia atu sei la lo levuti jalajalaira, la vano la lo retivujavujangi na Retir̃uhu. Philip mo sivo na taon tavera matan Samaria ale mo lo retivujavujangira hin Kr̃isto. Ale vao tamlohi tari atu la lo tapurongo mamahu na sava mo lo verera, ale matan la hite na matamata tavera mo lo vaira. Matan tanume lumiha sasati la lo malue na tamlohi matuvana sei la lo toho hinira, ale lara la malue la lo ulo r̃ilangi, ale la haratu la r̃ira teni la papao la r̃uhu. Ale avulahi tavera mo lo toho hin taon tavera atu Samaria.
Tamlohi matea hijana Simon enia mo lo mahumahu na suihan tiapolo ale mo lo vai na hinau mar̃urahi tavera hin jara atu mo tuai moiso, mo lo verea vara enia tamlohi tavera matea. 10 Tamlohi tari la lo tapurongo hinia, mo tapulo na tamlohi purongo mo tikeli la haratu la aulu lara, “Tamlohi akerihi enia mo lavi suiha atu non God sei la lo verea vara mo tavera jea.” 11 Ale tamlohi la lo tapurongo mamahu isana matan la lo mar̃urahi na nona mahumahu tuai moiso mo mai. 12 Pani lara la rasu Philip matan mo lo retivujavujangi na Retir̃uhu matan mauri atu God mo aulu hinia, tamlohi peresi na har̃ai la tapulo lavi na paptijo na hijan Iesu Kr̃isto. 13 Simon sohena mo rasua, ale hitahu na nona paptijo mo usuri Philip. Ale mara mo hite na matamata peresi na hinau mar̃urahi tavera mo lo vaira, mo hutua.
14 Ale la vahar̃ule atu Jerusalem lara la rongoa vara mara Samaria la lo lavi na reti non God, la r̃ule Peter enia John 15 la sivo isara la usiusi nora matan vara la pa er̃i lavi na Tanume Tapu, 16 matan enia mo sopo lo jovi isan te vonara hatea, pani enira la lavi na paptijo na hijan Moli Iesu purongo. 17 Ale Peter enia John la tau na limara hinira, ale la lavi na Tanume Tapu.
18 Simon mara mo hitea vara Tanumen God mo lo mai na tamlohi vara la vahar̃ule atu la tau na limara hinira purongo, mo usia vara i er̃i silera hin te mania 19 mara, “Ha sileau hin suiha sei matan vara sava tamlohi na tau na limaku hinia enia sohena i pa lavi na Tanume Tapu.”
20 Pani Peter mo verea isana mara, “Mo r̃uhu vara nom mania i tihai peresiho matan ko r̃omi vara o er̃i voli na otori non God na mania. 21 Engko o sopo er̃i lavi te tavalun hinau nike matan mapum mo sopo tataholo na nahon God. 22 Matan haratu, o posi na nom r̃omr̃omi hehe, ale o usiusi isan God matana, matan vara i avulahi, i pa r̃omiho matan nom r̃omr̃omi sei. 23 Matan na hitea ko mar̃ivi na mereimerei ale hehe mo taurilatiho.”
24 Ale Simon mo r̃aramia mara, “O usiusi mataku isan Moli matan vara sava sei ko verea moiso tea i sopo masese isaku.”
25 Ale hitahun la vereuli mamahuni la reti atu non Moli, Peter enia John la mele hilu sahe Jerusalem, ale la retivujavujangi na Retir̃uhu isana vanua mara Samaria matuvana na malelera la lo sahe.
Tamlohi Aulu Mara Ethiopia Matea
26 Ale angelo matea mo verea isan Philip mara, “O turu o vano o sivo na malele sei mo tai Jerusalem mo lo vano Gaza.” Jara atu enia jara hasetoho matea. 27 Ale mo turu mo vano. Hin jara atu mo hite na mara Ethiopia matea mo povota, enia tamlohi aulu matea matan Candace, vesupe nona mara Ethiopia. Enia natu mo lo kilau na nona tavtav tari. Mo mai Jerusalem mata lotu, 28 ale mo lo mele mule, mo lo sakele na nona kati, hos la lo revea mo lo evi na reti non pr̃ovet Isaiah.
29 Ale Tanumen God mo verea isan Philip mara, “O vano o hahau na pahisa nona kati.”
30 Ale Philip mo maro mo vano isana, ale mo rongoa mo lo evi na reti non pr̃ovet Isaiah, ale mo usia isana mara, “Ko levosahi na sava ko lo evia?”
31 Ale mo r̃aramia mara, “A pa levosahia sohena sava vara tea i sopo vujangiau hinia?” Ale mo usi Philip vara i vele i sahe i sakele peresia. 32 Jara rihirihi atu mo lo evia na Retitapu enia harihi,
‘La tiroma hinia sohena sipsip matea mo vano matan vara la vilimateia,
ale sohena natu sipsip matea sei mo lo tapanono purongo vara tamlohi tai na vulu mo lo tai na vuluna,
ale mo sopo vere te hinau hatea.
33 Na rani la vailejlejia
mo sopo tea i turu vara i tuenia.
Mo sopo te taniana vara i er̃i lavi na koruna.
Matan la lavi nar̃ihi na maurina na varama.’ Isa 53.7–8
34 Ale pa tamlohi atu sei la votaia mo usi Philip mara, “Isaiah enia mo lo retireti hin enia hasena teni mo lo vere te tamlohi tinapua?” 35 Ale Philip mo vereuli na Retir̃uhu hin Iesu isana mo tapulo hin jara rihirihi atu na Retitapu.
36 Ale lara la lo vano la mai na pahisa wai matea, ale pa tamlohi atu sei la votaia mara, “O to kilau vano, wai sevano! Mo sopo lo tataholo vara a lavi na paptijo?”
37-38 Ale mo verea mara nona kati i turu, ale enira rua la sevuti la sivo na wai, ale Philip mo paptijo hinia.
39 Ale mara mo malue na wai, Tanumen Moli mo lavi nar̃ihi Philip na nahona. Pa tamlohi atu mo sopo mele hitea pani na malelena mo lo vano mo avulahi tavera. 40 Ale Philip mo pa hutua purongo mo lo turu hin taon atu Azotus, ale mo retivujavujangi na Retir̃uhu atu peresi na taon tari sei na malelena vavano mo kakau Caesarea.