7
Stephen Mo Sile Na Nona Reti
Ale pr̃is aulu mo verea isan Stephen mara, “La hinau atu la varar̃uhu?”
Ale Stephen mara, “La vorai peresi na vajiaha, ha tapurongo na noku reti. God mata mera tavera mo pala isan nor̃a pua Abraham hin rani atu mo lo toho Mesopotamia, moiso mo pa vano mo toho Haran, ale mo verea isana mara, ‘O malue na jaram peresi na tahisam, ale o vano na jara matea enau a pa vujangia isam.’ Gen 12.1
Ale mo malue na jara mara Chaldea, mo vano mo lo toho Haran. Hitahu, tamana mo mate, ale God mo tinar̃ihia atu mo taua hin jara nike nake r̃a lo toho hinia. Pani mo sopo sile te tavaluna hatelete isana sohena koruna, pani mo retitauhi isana vara i pa silea isana sohena nona peresi na taniana sei la pa usuria, hina purongo vara mo sopo te natuna. Pani God mo mele retireti isana sohen harihi mara, ‘Mahapim la pa vinano na jara tamlohi tinapua, ale tamlohi hin jara atu la pa vaira la slev, la pa vailejlejira mata tauni i ngavulu sangavulu vati. Pani a pa sile na talai isan la haratu la lo slev nora, Gen 15.13–14 moiso hitahu la pa malue hin jara atu la mai la lotuau nike.’ Exo 3.12 Ale mo sile Abraham na retitauhi mata tair̃alihi, ale Abraham mo mai taman Isaac, ale mo tair̃alihia na halimaravtolu rani nona vora, ale Isaac mo mai taman Jacob, ale Jacob enia taman la pua atu tupu sangavulu r̃omana mo rua.
Ale la pua atu, la mereimerei hin Joseph, la ar̃ehia mo sivo Egypt; pani God mo lo toho peresia 10 matan vara i pa juria na nona rani r̃ilangi tari, ale i tuenia na lelevosahi na nahon Pharaoh, supe non Egypt matan vara Pharaoh i avulahi hinia ale mo tahea vara i aulu Egypt peresi na hinau tari nona.
11 Hin rani atu marua tavera matea mo vili na jara tari Egypt peresi Canaan na rani r̃ilangi. Ale nor̃a pua la sopo er̃i hite te hanhani. 12 Pani na rani Jacob mo rongoa vara hanhani mo lo toho Egypt, mo r̃ule na nor̃a pua la sivo, harihi enia nora tiroma hahau hin jara atu. 13 Ale na nora harua hahau la sivo atu, Joseph mo hase vuhesia isana voraina, ale Pharaoh mo pa levosahi na vaon Joseph natu. 14 Moiso Joseph mo r̃ulera la mele sahe, ale la usi Jacob tamana peresi na tamlohi tari na ruhuruhuna sei enira mo isoiso mo ngavulu limaravrua mo lima vara la sinai. 15 Ale Jacob mo sivo Egypt mo pa mate atu, enia peresi na nor̃a pua, 16 ale la lavi na suira la sahe la taura Shechem na papa sei Abraham mo volia isan natun Hamor atu Shechem.
17 Pani rani mata retitauhi non God sei mo silea isan Abraham mo mai mariviti, tanian Abraham la mar̃ivi jea Egypt, 18 mo tikeli rani atu supe tinapua matea mo tauri na suiha Egypt, ale enia mo sopo opoia vara i levosahi na mahapin Joseph. 19 Mo haluhalu na tahisar̃a, ale mo vere na nor̃a pua vara la tau na natura la toho hasera na jara tavera matea matan vara la pa mate ea.
20 Hin rani atu Moses mo vora, God mo avulahi hinia. Ale tamana la jarohia na ima mata vitu mo tolu, 21 ale hin rani atu la lavia mo pala na jara tavera venatun Pharaoh mo tapaia mo korohia sohena natuna. 22 Ale la vujangia na lelevosahi tari nona mara Egypt, ale enia mo mai tamlohi r̃uhu matea mata retireti peresi na nona vavahinau.
23 Na rani taunina mo ngavulu vati, r̃omina mo mai vara i vano i hite na tasina, mahapin Israel. 24 Moses mara mo hite na mara Egypt matea mo lo vailejleji na tahisana matea, mo tueni tahisana atu mo vilimatei pa mara Egypt atu. 25 Moses mo lo r̃omr̃omia vara tahisana la pa hitevosahia vara God mo r̃ulea mo mai isara vara i jurira, pani la sopo hitevosahi na sava mo lo vaia.
26 Ale mo mele rani sahe mo mele pala, ale mo hite na tamlohi tavtavuin Israel mo rua la lo vasvasi, ale mo vaihitea vara i tau na tamata isara mara, ‘La tapala, kamim vorai matea purongo, mata sava ka lo vailejleji kamim?’
27 Pani tamlohi atu sei mo lo vailejleji na tahisana purongo, mo sohai nar̃ihi Moses, ale mo verea mara, ‘Hare mo vaiho ko aulu vara o er̃i ari kamam? 28 Ko opoia vara o mele viliau sohen ko vili mara Egypt atu nanovi teni?’ Exo 2.14 29 Tamlohi atu mara mo verea sohena, Moses mo rovo mo vano mo vinano na jara mara Midia, ale hin jara atu mo mai tama matea natuna lamane mo rua.
30 Ale mele tauni mo ngavulu vati tinapua angelo matea mo pala isana na jara hasetoho na vutin Sinai na pepe hapu na pulo pahai matea mo lo hani. 31 Moses mara mo hitea mo mar̃urahi hinia, ale mara mo mai mariviti vara i hite mamahunia, leon Moli God mo malue hinia mara, 32 ‘Enau God non nom pua, God non Abraham, God non Isaac peresi Jacob’. Exo 3.6 Ale Moses mo savaravara mo matahu vara i mele kilau vano.
33 Ale Moli God mo verea isana mara, ‘O lavi nar̃ihi na nom sabat matan jara sei ko lo turu hinia enia mo tapu. Exo 3.5 34 Enau na hite na rani r̃ilangi nona noku tamlohi sei la lo toho Egypt, ale na rongo na nora tangi, ale na sinai vara a lavi nar̃ihira. Ale o mai, a pa r̃uleho o sivo Egypt.’ Exo 3.7–10 35 Moses akerihi natu sei la lo r̃ohu hinia lara, ‘Hare mo vaiho ko aulu vara o er̃i ari kamam? Tamlohi akerihi natu God mo r̃ulea sohena tamlohi aulu matea, ale tamlohi juri na tamlohi matea na liman angelo atu sei mo lo pala isana hin pulo pahai atu mo lo hani. 36 Tamlohi akerihi natu mo tiromara la malue, mo vai na hinau mar̃urahi peresi na matamata tavera na lolon Egypt, na Tasi Hahara, ale jara tano koru mata tauni mo ngavulu vati.
37 Moses akerihi natu sei mo verea isana tavtavuin Israel mara, ‘God i pa turuhi na nomim pr̃ovet matea isana voraimim soheku’. Deut 18.15 38 Tamlohi akerihi natu, mo lo toho na lolon vao atu na jara hasetoho peresi angelo atu sei mo lo retireti isana, peresi na nor̃a pua na vutin Sinai. Ale enia mo lavi na reti sei mo sile na mauri vara i silea isar̃a.
39 Pani nor̃a pua la r̃ohu vara la oloolo hinia, la tau nar̃ihia, ale na mapura la opoia jea vara la mele sivo Egypt, 40 la verea isan Aaron lara, ‘O vai te nor̃a god matan la pa tiroma hinir̃a. Pa Moses atu sei mo lo tiroma hinir̃a r̃a malue Egypt, r̃a sopo levosahia vara mo sopo mele pala mata sava.’ Exo 32.1 41 Ale hin rani atu la vai na hinau matea mo tovongi na natu buluk matea, ale la sile na malamalai isana, ale la lo avulahi na nora vavahinau sei. 42 Pani matana, God mo vahar̃i isara ale mo tinar̃ihira vara la lotu na hinahinau tinatinapu na masapa, mo sohen la ulia moiso na puku nona pr̃ovet lara,
‘Varar̃uhu, kamim Israel
ka lo sile na malamalai isaku na jara tano koru hin la tauni atu mo ngavulu vati?
43 Mo vono, r̃omimim tavera
mo lo toho na nomim god na tent non Moloch,
peresi Rephan god nona vitusarasara,
peresi na tamasin te hinau ka vaira mata ha pa lotura.
Ale matana, a pa r̃ule kamim ha vano ha toho asau na tavalun Babylon na ruhuruhura.’
Amos 5.25–27
44 Ale nor̃a pua la lo toho peresi na Tabernacle na jara hasetoho, la vaia mo tataholo na sava God mo verea isan Moses mo usuri na sava mo hitea. 45 Hitahuna nor̃a pua, la pete lavia hin la rani atu la lo usuri Joshua sei mo lo tiromara na vuro isana tamlohi la sopo levosahi God. Ale God mo tipahira na nahon nor̃a pua mo kakau na rani non supe David, 46 enia God mo avulahi hinia, ale David mo usi God vara i voro te iman God non Jacob hatea. 47 Pani Solomon natu, mo pa voro ima atu. 48 Pani God Aulu Jea mo sopo toho na ima tamlohi la vaira, sohena pr̃ovet mo ulia vara Moli mo verea mara,
49 ‘Moli mo verea:
Tuka enia noku jara sakele mata suiha,
ale varama enia jara paloku.
Sava ima natu o pa er̃i voroa vara i pa imaku,
teni sava jara enia noku jara mapu?
50 Ka r̃omi vara limaku mo sopo vai vevuhi la hinau nike?’ Isa 66.1–2
51 Ka tamlohi patu r̃ilangi, mapumim la r̃or̃oha, ale ka peropero na varar̃uhu. Ka lo r̃ohu na Tanume Tapu tarea sohen nomim pua la lo vaia tiroma. 52 Sava pr̃ovet natu nomim pua la sopo tipahia? Ale la vilimatei la haratu sei la lo vereuli na mai non haratu mo tataholo jea sei nake ka turuleji hinia moiso, ale ka vilimateia. 53 Kamim akerihi natu, ka sopo oloolo na leu non God sei mo silea isamim na lima angelo.”
54 La tamlohi atu sei la lo tapurongo isan Stephen lara la rongo la hinau atu, la lolokoru patura, la hatihati na hur̃ura matana. 55 Pani Tanume Tapu mo sohoni Stephen, ale mo tar̃a sahe aulu na tuka, ale mo hite na hasohason God, ale mo hite Iesu mo lo turu na matuan God. 56 Ale mo verea mara, “Ka hitea, na hite tuka mo roi, ale na hite Natun Tamlohi mo lo turu na matuan God.”
57 Pani la ulo na leo tavera matea ale la jongi na perora ale vahatea la kue la tauria. 58 Moiso, la lavi nar̃ihia la vano na jingoiman taon tavera atu, la pulahia atano vara la pa parumateia. Ale la tamlohi atu sei la lo rongo na nona reti, la lanar̃ihi na nora ruru tavera matan vara la er̃i paruparu, ale la taura na palo uluvou matea hijana Saul.
59 Ale na rani la lo parua, Stephen enia mo lo usiusi mara, “Moli Iesu, o lavi na tanumeku.” 60 Ale mo jovi sivo na pauna mo ulo mara, “Moli, o sopo taurilatira matan hehe akerihi.” Mo vere hinau atu moiso, natu mo mate.