M̃aki Nap̃a Pol Siria
Pa Pan Li Nalelagaena Wa Lala Nae Garu
ROM
Visayuena Na Tusi Nene
Komp̃asnen suniena plas na tusi nini
Pol siri m̃aki nini vena kila ruruen kiena mrapa, nap̃a sinenan sape va visu li nalelagaena lala gar Rom. E kiena sitomiena, naga sinenan sape yum̃ae re yam ve plas ga amio li nalelagaena la nae yo nene, vena siraunia aiila naga nap̃a sinenan sape yalen silau va garu Spen. Pol kilia ruru nap̃a visae yaru lelaga e Yesu Kristo, a imi ve yaru kiena Yesu nap̃a taveve kiena p̃elaga e kiena maliena, yaru nene yoko ve yaru mesmesu e marana Ntewa. Ana komin suri ne na nene, naga siri m̃aki nene vena visawlaen p̃elaga na lelagaena nap̃a po van li nalelagaena lala gar Rom. Tusi nini puara purp̃esnen sitomiena kiena Pol e mrapa la nap̃a yaru kilia lelaga e Kristo.
Sumo, naga pisa pokolemalo pan li na sum̃are lala nae Rom, a pisawal panla sape naga sum̃a mlotu wola. Ana siraunia, pisawal si purp̃esnen sitomiena na m̃aki nini, nap̃a pisape “Lologena wo nene naga sum̃a kilologia ke p̃elaga lala nap̃a yaru kilia imi mesmesu e marana Ntewa. Siar e purp̃esia va tol luwasia, p̃elaga nena m̃alivi ke e ita kom ga e lelagaena.” (1:17)
E tusi nini, Pol pisayu ruru va moki kiena purp̃esnen sitomiena. Naga sape yaru make ga, pe suri korena ga nap̃a visae ape lus nae Israel pona pe ape lus nae re Israel poli, ana ita punuga maran taaga, tesike vatanon m̃areraena na milamulena viowa.
A yaru kilia imi ve yaru mesmesu e marana Ntewa, visae naga lelaga ga e Yesu Kristo. Suri si tai, Pol pisayu maliena nap̃a yaru sikol ruru naga amio Kristo, e malena viu nap̃a yaru pimi mesmesu e marana Ntewa. Yaru nap̃a lelaga e Kristo, naga pe marawo amio Ntewa, a Ninunane Ntewa kilia visaruru kiena maliena, nap̃a kilalua naga vetan milamulena viowa, a kila nap̃a m̃areraena na milamulen viowa amio marena pe ap̃uar re si naga poli. A siari e marana na keviu 5 pa tol marana na keviu 8, Pol pisawal sanape nap̃a Ntewa mila navisaluaena pa kiena yeririna na sumo lala, a pisawal m̃ena p̃elaga nap̃a Ninunane Ntewa sum̃a miyum̃ae ke e malena kiena yaru nap̃a mlelaga e Yesu Kristo.
A naga pisayu m̃enaga nap̃a lus nae Israel lala, a la nap̃a pe ape lus nae re Israel poli, la punuga akilia asikol la e namaplarena nap̃a Ntewa Kila vena yaru na yomarava la atavevea. Pogos nap̃a sape visi p̃isi narui, naga sape p̃elaga nap̃a lus nae Israel la asum̃a apilon m̃asila pa Yesu, Ntewa naga kilia sape yoko ve sanene, ana kila nap̃a naga sinena miyee makega yeririna na yomarava, ana pitetalia Yesu pimi, vena ita nap̃a telelaga ea, tekilia teimi mesmesu e marana Ntewa. A Pol mlelaga sape lus nae Israel lala, yoko la na tap̃atete avilon masilia va Yesu silaga, monar avilopu la yam tai.
Pito e luwasnen m̃aki nini, Pol pisayu p̃elaga nap̃a li nalelagaena la monar atavevea e kiela maliena lala, a metavan m̃ena nanene pisayu p̃elaga nap̃a ita monar sineta si yaru tap̃ena lala. Pisayu p̃elaga nap̃a yaru tavevea e yum̃aena kiena Ntewa, a p̃elaga nap̃a li nalelagaena la monar akila van p̃arin sup̃e lala na purvanua, pona va yerkawa tap̃ena lala. A naga pisayu p̃elaga nap̃a li nalelagaena la monar asitom ruruia vena re akila kare re sitomena kiena yaru tap̃ena. E luwasnen kiena m̃aki, naga amio kiena erau lala apisa kiela visena na potena pan kiela erau tap̃ena lala garu Rom, a kiena visena maro, pisawal visena tai na yeluaren Ntewa.
Komp̃asnen tusi la na nini
Visena p̃esa amio purp̃esnen sitomiena na m̃aki 1:1-17
Yaru makega monar awar malena viu nap̃a Ntewa kian pimi 1:18—3:20
Mrapa kiena Ntewa na tamaliaen yaru 3:21—4:25
Maliena viu kiena yaru nap̃a sikol naga amio Kristo 5:1—8:39
Namaplarena kiena Ntewa pa kiena lus nae Israel lala 9:1—11:36
P̃elaga wo nap̃a li nalelagaena la monar ataveveia 12:1—15:13
Visena maro 15:14—16:27
1
Visen p̃esia
Erau nae Rom lala:
Inu Pol nevisa pokolulagi pona pokolemalo van amiu e kia kiena Yesu Kristo, nap̃a in na nepe kiena yar na yum̃aena, in na nepe nalologena ke nap̃a Ntewa pio inun narui, mligan lua inu vena neyum̃aen navisawalen kiena lologena wo viu nene.
Lologena wo nene, naga sike loyum̃a e visena lala na Nasiriena Wa kiena ne Ntewa rui, nane e visawalena lala nap̃a kiena navisawalena lala apisawal na konua konua rui pimi. Pupia sur nap̃a lologena viu nene pisawalia, nane Yesu Kristo kieta Sup̃e, nap̃a pe narina ne Ntewa nap̃a mligan naga pimi m̃alivin ita e yomarava nini. Naga ke narui nap̃a e lepas na mratava puna, tekilia tevisave naga molue nenaga e lus kiena ne yermarua P̃arin Sup̃e Tepet. Ana e lepas na ninuna, naga pe wa pap̃isi, naga molue ruru nenaga kome lus kiena ne Ntewa. Am̃em̃ar naga mare, ana e kiena pupia m̃areraena, Ntewa kila naga mal ruru sina ga. Ana tekilia tevisu kilale ruru tesape lelaga, kieta Sup̃e nene naga pe narina ne Ntewa kemua lelaga.
Naga ke narui naga pisirlua inu nepe nalologena, a mligan lua inu vena nevano e p̃egas nen yeririna tap̃ena la nap̃a pe ape Yu re poli, vena la m̃ena ga akilia alelaga e Ntewa, vena akilia alogear kiena visena. Yum̃aena na sanene naga pe nalaena wo tai nap̃a Sup̃e mla pan inu, ana nekekaran nakilaena vena kiena kia va metava.
A nagane, nesum̃a nekila ke yum̃aena nene e amiu, komin nap̃a amiu m̃ena kiamiu kia sike loyum̃a e, amiu m̃ena amio li tap̃ena la nene nap̃a Ntewa pio la, vena aim ave yeririna kiena Yesu Kristo. Amiu yeririna m̃ena la nap̃a naga sinen si amiu pap̃isi, nap̃a naga pisirlua amiu ape kiena li nalelagaena wa lala e pupia pulkumali nap̃a Rom, nane nekekaran manene narui nesiri m̃aki nini pim̃asu pan amiu.
Nesiri sanene, nemlen nesape lemamiena a nasinesiena kiena ne Arimata Ntewa amio kieta Sup̃e Yesu Kristo, pimi keviu e kiamiu malena la peve taaga.
Pol sitom manene pap̃isi vena va m̃alivin la gar Rom
Sumon nap̃a nevisawal sur lap̃as van amiu, nemlen e kia kiena ne Yesu Kristo, nepisa potena keviu pan kieta Ntewa vanon amiu. Nesape nekila ve sanene, komin nanagane, visena e lepas na kiamiu p̃elaga wo na sum̃alun m̃areraena e lelagaena e Kristo, naga sum̃a pa mlewo make yo moki narui. Sur nene kila nekekara pap̃isi, komin nap̃a nemiyum̃ae kiena ne Ntewa nakonua rui nemio kiau malena wetelu, nemiyum̃aen visawalen lologena wo nap̃a pisayu narina. A naga kilia m̃a nap̃a nesum̃a nesitom̃al amiu silaga e kiau leniena, 10 a nesum̃a nepiun ke m̃ena tania nesape visae mesmes ga e kiena nasinenanena, yoko naga kila kiau mrapa vena nekilia neim nom̃alivin amiu. 11 Sineun manene nap̃a neim nevisu amiu vap̃isi, a visae nekilia neim nelip̃ere re nalaena kiena Ninuna Wa vena kila amiu am̃arera laa sane, vera na wo vap̃isi. 12 Nemlelaga nesape kiau viawaena kilia iilar amiu, a sineun neimi vena kiamiu viawaena kilia iila inu m̃ena ga, a visae sanene ita tesum̃a temiila ruru ita ke sina ga.
13  Yum̃aena 19:21Erau lala, sineun nesape akilia nap̃a sane yam mok liu, nop̃ion vim̃asen pun amiu pap̃isi, ana silaga mrapa pe po re poli komin sur lap̃as suwo ga yo, kila narui pe nepim̃as re poli wa. Ana sineun im̃asen pap̃isi, vena kiau yum̃aena kilia war mrasa e amiu nap̃a amlelaga rui, sa nap̃a p̃ar mras rui e la nap̃a pe ape Yu re poli e yo tap̃ena lala. 14 Yum̃aena nap̃a sike e lum̃au naga sanini, sane monar nelologo nenaga van ita, ita le Yu lala, a van m̃ena yeririna tap̃ena lala, a monar nelologo van la nap̃a akilia suria a la m̃ena nap̃a pe akilia re sur poli, 15 nane kila narui sineun neim nevisawal lologena wo van amiu e kiamiu pupia pulkumali nap̃a Rom.
16  Mak 8:38Lologena wo nene, nane mrapa taaga ga nap̃a nam̃areraena kiena ne Ntewa miyum̃ae ea vena la tamaliaena van yaru, kila sane silaga pe nemawan re visawalen poli. Lologena wo nene pimi m̃aliv p̃esan pun ita le Yu lala, siraunia mlewo palilue pun la nap̃a pe ape Yu re poli, ana yar ai nap̃a lelaga, yoko lual malena ea. 17 Lologena wo nene naga pe kieta mrapa na kilaen nap̃a teim temesmesu sina e marana Ntewa, vena ve tetol re si nakoaena vanon kieta mlamulena viowa lala, ana popon tekilia sane monar tesiar amio naviawaena, a yoko top̃isin amio naviawaena, komin nap̃a sane visena marua tai kiena ne navisawalena Ap̃akuk pisa, pisape
“Yaru nap̃a visae wasine ga Ntewa,
yoko Ntewa kila naga imi mesmes ruru nenaga, nane mrapa nenaga nene vena tolen malena.”
18 Mrapa na tolen malena tom̃a ga, ana p̃arm̃arera a napiowaena pule manene laa likan yeririna la nap̃a pe ape Yu re poli e yomarava nini, kila sane asuwo manene visena lelaga lala kiena ne Ntewa, ana sanene tepisu nap̃a Ntewa sike ma e peni, kiena sinemimiena monar imi m̃alivi kilapel la nenaga. 19 Naga sum̃a p̃i plan ke kiena p̃elaga wo lala pimi m̃alivi e yometava e maran yeririna la rui, ana popon avisu kilalea, ana pe sinelan re kiliaena poli. 20 Lelaga sane Ntewa naga pe pe yar re poli, ana yar tap̃atete visuia, ana siar e nasiiena yomarava nini pimi tol nagane, yar la asum̃a apisu ke kiena p̃elaga wo lala, ana akilia apisu kilale asape naga pe Ntewa kemua lelaga. Visae avisu ga kiena nasiiena lala vera na tap̃atete si aviun avisave am̃a naga ai.
21  Epis 4:17,18Visae peraga, akilia asape Ntewa sum̃a ga, ana pe akilali re nap̃a sinelan akila kiela sitomena su vatanon poli, pe akilali re nap̃a sinelan visaen potena van poli vanon kiena nawoena la pan la. La pe asitom re sur ta poli, pano pano-o kiela sitomena lala pulen make ga yemalolo. 22 Asitom ke asape ape manmarua, ana apa ape wowe make la, 23 a pe amlotun re si Ntewa nap̃a tap̃atete si mare pogos tai poli. Yepel mavin ga naga, ana amiyum̃aen ga nono la nap̃a ap̃ar maran yaru pona maran manu pona maran sur mal la ne sane nopi lala pona ya, ana asitom ke asape alotun ga sur la ne sanene narui.
24 Pogos nap̃a akila sanene, Ntewa sinen maren kiela p̃arm̃arera la nene, ana mligan la vena asum̃a akilakila ga napiowaena ya nap̃a la sinelania. E pogos nena nene narui tevisu nap̃a yar la asum̃a akila p̃elaga na mawaena lala e tasnela, 25 a monar ve sanene, komin akovenlua visena lelaga kiena ne Ntewa, amligan visokanena kus lelena, a pe amlotu re si Ntewa nap̃a popon ayeluar kiena kia wa silaga, ana apatanon ga sur la nap̃a naga sii la.
26 Apilopu kare suri make sanene, ana Ntewa pe pisalup̃ar la re si poli, ana tam̃an la apa akila p̃arila amio kiela nasinenanena viowa lala. Sa nap̃a sira lala pe apa re si amio yerm̃ene poli, ana apa amio ke sina ga sira, 27 a yerm̃ene m̃ena lala pe asitom re si asape popon atalopa amio sira poli, sa nap̃a Ntewa pisa pisape popon akila, ana la asum̃a sinelan ga yaru, asum̃a apa amio la ke sina ga e p̃elaga nap̃a temawan visayuena. Yum̃aena la ne sanene pe mesmes re nena poli, a la nap̃a asum̃a akilakila ke sanene, yoko e kiela malena lala, alual ga nakoaena la nap̃a torokin yar nap̃a kila sanene monar kusia.
28 Yar sur la ne sanene, pe asitom re Ntewa poli e kiela malena lala, pe sinelan re m̃ena kiliaena poli, ana Ntewa pe pisalup̃ar la re poli, ana mligan la vena kiela sitomen viowa lala were la ava nena e p̃elaga viowa lala. 29 Akila m̃a sanene pano-o opisu kiela malena pimi pulen p̃elaga na kilaroen navisaluaena, amio napiowaena lala, navinayaena, amio sitomen viowa lala na kila kareen yar tap̃ena. Amloi, am̃emom̃ar yar lala, apeveyun la, apisokani, sinela kar yar tap̃ena lala, asum̃a apisasayu la, 30 apisatam̃ela, a e lepas kiena ne Ntewa, la pe sinelan re nena ga. A amio p̃elaga viowa la nene, ape p̃arm̃arera pap̃isi, ap̃arwar la, apis vilave, amaplar na kilaen sur viu viowa lala nap̃a nanua sumo na peraga, a pogos nap̃a kiela yermarua la apis pan la, pe sinelan re nena loge laen poli. 31 Yar la nene tekilia tevisave la pe ape manmarua re poli, pe apuarar ruru re kiela navisaarena poli, pe ape lemam re poli, pe kiela nasineyeena re nena poli.
32 Akilia ruru visena kiena ne Ntewa, akilia m̃a nap̃a Ntewa pisaar marena pa yeririna la ne sanene rui, ana pe asitom re nena ga. Asum̃a akila luen ga sanene, a metavania, akekaran manene pap̃isi nap̃a visae avisu kiela erau tap̃ena la asum̃a akila ke viowa sanene amio la.

1:13 Yum̃aena 19:21

1:16 Mak 8:38

1:21 Epis 4:17,18