2
Sa nap̃a nepisa, nanua nepim sumo, sur lap̃asa sum̃a ga nap̃a monar nepis pan amiu panon narui, ana kila amiu amloge piowagania. Ana nagane pe sineun re neim nekila amiu aloge viowa yam si tai poli, a sitomena ne nanene narui kila sane ve neim̃asu nakaten amiu re sumo wa. Visae neim̃asu nevis van amiu, nekila aloge viowa, yoko inu m̃ena ga neloge viowa, ana pogos nap̃a ita punu ga teloge viowa sanene, yoko tap̃atete si nap̃a tai kilia iila tai vena loge wo sina. Sitomena ne naga nene nap̃a nepisa p̃esan e m̃aki tap̃ena nap̃a nemligan pim̃asu nanua rui. Sineun nesape akilali akila ruru sur viowa la nene sumo wa, vena kila sane visae pogos nap̃a neim̃asu, yoko ve sur re si tai sike likan amiu nap̃a monar neloge viowagania. Ana visae akila ruru kiamiu yum̃aena wo, yoko nekilia neim̃asu nap̃a nevisu nap̃a apim apo si rui, a visae ve sanene, yoko nekekara vap̃isi, a yoko kiau kekarena nene kila kiamiu kekarena m̃ena ga ve keviu vap̃isi.
Nepisa sanene komin nap̃a pogos na nesiri pim̃asu pan amiu nanua ne, nemloge piowagan manene laa. Nemloge sane losineu lavis worovia, a wamarau la sum̃a mlalau. Visena m̃arera la nap̃a nepisa pan amiu e m̃aki nene, pe nekila re poli komin nap̃a sineun amiu m̃ena ga aloge viowa, ana sineun nekila amiu avisu kilale sane sineu sii manene amiu silaga.
Ana sa nap̃a ita make ga tekilia, tai sike likan amiu nap̃a naga kila pupia naloge viowaena nene. Sineun nesape sane sur viowa nap̃a naga kila, kila inu nemloge piowa, ana pe in re ga poli, kila amiu m̃ena ga moki liu amloge piowa. Ana pe sineun re si nevisave monar ala manene si nakoaena van poli, komin nekilia sane amiu punu ga apis pan p̃isi rui. Apis pania toroki narui, ana nagane pe pogos nap̃a aviewo naga, sinemiu ye si naga. Visae peraga, yoko naga loge viowagan manene sina vano vano-o viowa vania. Ore, nom̃areran vena neviun van amiu ve sa nini, sane monar akila merarava ruru vania sane sinemiu si ke naga na wa.
In na nesiri m̃aki tap̃ena nene nanua ne, sineun nevisuveve sane yoko amiu akekara nap̃a alogear kiau visena lala nap̃a sike loyum̃a ea, pona peraga. 10 Pogos nap̃a nepisa nesape popon aviewo yar tai, nemlelaga nesape yoko akila, a naga nap̃a aviewoia, in m̃ena ga neviewoia. A nemninue ga, pona naga kila m̃a sur lap̃asia piowa pan inu yo, ana nekekaran nap̃a nevisawal e marana Kristo nesape nepiewo naga, ana sanene, iila amiu m̃ena ga vena akekaran aviewo yar tap̃ena. 11 Monar tevisuar ruruia, komin nap̃a tekilia ruru sitomena viowa lala kiena yermare vena kila kare itaena, ana visae tesum̃a tevieviewo ita silaga, yoko naga tap̃atete nena taulu ita p̃isa.
Pol pisayu kiena mrapa navaen ma Troas amio M̃asitonia
12  Yum̃aena 20:1Ana pogos nap̃a nepam re si pun amiu ma Koren poli, nepito ga nemlologon lologena wo kiena Kristo garo kumali nap̃a Troas, ana e yo nene, nepisu sane pulutava pietava ruru nena pan inu vena nekila yum̃aena kiena Sup̃e. 13 Ana sur viowa tai e pogos nene, nesitom ke nesape yoko nelual wolai nap̃a Taetas e yo nene, ana naga pe su re poli. Ana kiau sitomena nesitom manene naga pap̃isi, kila sane pe piavi re poli nemligan la nene, nemla si kiau mrapa yalen silau ma lepas nene M̃asitonia.
14 Kiau yalena pa sanene narui, ana potena pap̃isi pa Ntewa komin nap̃a silaga mligan Kristo naga sum̃a sumon ita. Nanua sumo ita tepe kiena nasinekar ga lala, ana naga taulu ita rui, ana tetaveve naga tepa kar ga e yo make ga, ana pogos nap̃a yar la apisu ita, yoko avisu kilale sane Kristo naga pe kieta Sup̃e. Pona nekilia nevisa sanini, sane ita na sane ponotaninu wo tai nap̃a asikapia, ponos miyere p̃ar make yo, ana pogos nap̃a yar la amloponia, yoko alopon kilalea sane Kristo sum̃a pimi m̃alivin la. 15 Ntewa kila ponotaninu nene pa vanua e yar make ga, pano tol la nap̃a asum̃a apanon ke mrapa natamaliaena, a pano tol la nap̃a apanon ke mrapa na kovioena. 16 Ana e la nap̃a apanon ke akovio, ponotaninu nene naga ponos piowa sane sur mare tai nap̃a kona, ana e la nap̃a asum̃a am̃al ke malena, naga sane ponos nen m̃ap̃es wo na tamaliaena.
Nanene narui ita tevisu yum̃aena nap̃a mesum̃a mekila naga pe pupia yum̃aena pap̃isi, komin memlologon visena kiena ne Ntewa nap̃a kilia kila yar tol malena pona tol marena. 17 Nalologena la p̃asa pe asitom manene re urmi e yum̃aena nene poli, asum̃a amlologon ke visena kiena ne Ntewa vena ataulu ga kilavaru ea, ana imimi na pe sa re nene poli. Ntewa pisir plan imimi ana memiyum̃ae ga e yo metava e marana, a mepian visena lelaga kiena Kristo pa yar tap̃ena lala, p̃arpoyo ga e m̃areraena nap̃a mla pan imimi.

2:12 Yum̃aena 20:1