M̃aki Nasumo Nap̃a
PITA
Siriyuia
Visayuena Na Tusi Nene
Suniena plas na tusi nini
M̃aki p̃esa kiena Pita, siria pan la nap̃a amlelaga rui, nap̃a naga pio la sape yeririna lala kiena Ntewa, nap̃a naga ga pisirplan la. La nap̃a asu tetai asike sane wolawa lala e provens makega e yo nene nap̃a nagane tepio sape purvanua nap̃a Teki. Sitomena keviu na m̃aki nini, vena visirluaen sitomena kiena li nalelagaena la nap̃a yaru la asum̃a akila ke m̃arera manene panila pap̃isi, kila la am̃al ke m̃arera panila pap̃isi komin nap̃a amlelaga e Yesu Kristo. Naga pisa panila sape monar asitom̃al lologena wo nene, nap̃a Yesu Kristo maren ita, a mal sina, a yoko naga wasup̃e si vitomi sina vena were kiena yeririna lala. Sitomena nene kilia iila ita vena tesum̃alu m̃arera, a kieta lelagaena la kilia m̃arera sum̃a e Yesu Kristo.
Komin suri ne nanene, pogos nap̃a atol pog m̃arera, a yaru la akila suri m̃arera la panila, akilia asum̃alu m̃arera, kiela sitomena tap̃atete loru, pe suri korena ga nap̃a yaru la akila piowa manene panila. Visae akila sanene, yoko kila meraravan nap̃a la amlelaga kemua e Yesu, a yoko atol suri wo la nap̃a Ntewa miligan ruru sike mae peni, sape ve kiena kiena yeririna lala, e legiena nap̃a yoko Yesu Kristo vitom m̃alivi ea.
Amio visena nene na visirplanen kiela sitomena lala, naga pisi m̃arera m̃enaga panila, sape monar akila kiela maliena la mesmesu ruruia, komin nap̃a ape yaru lala kiena ne Kristo.
Komp̃asnen tusi la na nini
Visena p̃esa 1:1-2
Mrapa kiena Ntewa nap̃a tamalia kiena yeririna lala 1:3-12
Maliena kiena li nalelagaena lala monar ve wa 1:13—2:10
Yum̃aena kiena li nalelagaena lala pogos nap̃a asike e nalogeviowaena 2:11—4:19
Sitomena kiena yaru na lelagaena monar vito ga tano 5:1-11
Visena na maro 5:12-14
1
Visena na sumo
Erau lala, inu Pita nevisa pokolulagi a pokolemalo e kia kiena Yesu Kristo, nap̃a in na nepe kiena nalogena.
M̃aki nini pim̃asu pan amiu yeririna kiena ne Ntewa lala, nap̃a nanua asike gar kiamiu yo Yerusalem, ana am̃ene plan amiu, nagane kam na ape wolawa ga nap̃a asike e pupia lepas la nap̃a, Pontas, Kalesia, Kapatosia, Esia, amio Pitinia. Amloge piowagania, ana sineun nesape nevisawal van amiu, Ntewa armata naga kilia make mrapa na kiamiu malena nanua nanua rui. Naga mligan plan amiu nanua rui, ana Ninuna miyum̃ae ke e amiu, amlogear Yesu Kristo, amla e kiamiu malena, kana kuruta kevan amiu amekiki, apim ape kiena yar wa lala.
Kiau leniena nesape yoko naga ligan kiena lemamiena a sum̃are vena sum̃a iila amiu silaga.
Natamaliaena nap̃a nalelagaena la atolia
Popon tesitom̃al sanape nap̃a Ntewa Armanane kieta Sup̃e Yesu Kristo, naga kilali po pan ita wa. Temieluar naga pap̃isi, komin sinen miye ita laa, kila ita tepim tepaeme tepe urviu si e mratava puna. Sa nap̃a naga kila narina Yesu Kristo mal si e marena, tekilia nap̃a suri nap̃a sike vamon ita, pe maren re si poli ana malena nap̃a ve uro re. Naga sane lalimana ne Ntewa nap̃a po nap̃a yoko tetol sirau. Naga kila ruru rui, mligan sike ma meta e peni, yoko tap̃atete menun, a tap̃atete viowa, tap̃atete si kovio pog tai. Sur nene pe tetol re poli wa, ana temlelaga tesape yoko nam̃areraena kiena ne Ntewa suwo ruru ita nenaga, uarar ruru ita sum̃a vano-o tol legiena maro. Ana e pogos nene, yoko naga kilologia natamalia itaena e maran yar tap̃ena lala.
Nekilia nesape nanagane, asum̃a ap̃ar naurmiena na loge viowaena e nakilaliena la nap̃a asum̃a atol ke ne. Pona yoko sum̃a ga sanene yo e pogos lap̃as nap̃a pimi ke na wa, ana e sitomen la ne nepisa p̃isi ne, popon kila amiu akekara, sinemiu la loge wo sina. Sur na kilalien la nene, apimin ga nap̃a kila kiamiu naviawaena sum̃al laa sane, imi m̃arera ruruia. Nanene naga sa nap̃a kol nap̃a visae sinelan asape ikik ruru wo, monar askap plan kororak la nap̃a sike ea, pona omlelege kiai okaweruruia imi mesmesu, ana ita m̃ena ga sa ke ga. Nakilaliena la nap̃a tetol ke ne, sane kap tai nap̃a kekanvan ke kieta naviawaena vena imi merarava ruruia, a m̃arera ruruia. Visae pogos nap̃a Yesu Kristo imi sina, naga lual kieta naviawaen ekik ruru sanene, ana yoko ita make ga tekekekara, tekilia tevisu ruru ita, teloge wo vap̃isi.
Nesum̃a nepisayu ke Yesu sa nene, nesitom̃al si nanua sumo nesike nemio naga, nekilia ruru naga, kam na peraga. Lelaga nap̃a nanua kam na pe amio re naga poli, ana pe sur koren ga, nagane na kam na akekaran pap̃isi, a pe apisuli re naga e kilamaramiu poli, ana asum̃a amlelaga ruru ke m̃arera e naga, sinemiu la kekaran e pupia kekarena ta ne keviu pap̃isi, nap̃a pe atorokin re avisa meraravan poli. Kiamiu kekarena nene, pe kiamiu mras nen nalelagaen wo tai nap̃a akilia akan nagane, ana pe naga re ga nene poli, komin amio m̃ena, e pogos la ne pimi ke ne, yoko akan tai nap̃a kiki laa sane, nane natamaliaen kiamiu malena.
10 Sur nene nap̃a tepisayuia, sa nap̃a natamaliaen malena ken yaru, naga sur tai nap̃a navisawalen nasumo la ap̃ion kiliaen pap̃isi. Akilia ruru navisaarena kiena ne Ntewa po, nap̃a sape yoko naga sinen ye kiena yeririna lala, yoko tamalia la, ana asum̃a apisawal ke sanene. 11 Apisa ke sanene, ana pe akilia meraravan re asape yoko naga kila ve sanape poli, pona yoko kila pogwai. Amloge ga nap̃a Ninuna Navisaarena sum̃a kipian la ke sape yoko akila kare p̃esan naga, siraunia, navisa ruruena lala imi m̃alm̃aliv, ana amninue asape Navisaarena naga yar na sanape, pona naga ai. 12 Sumo na asitom asape naga yerkawa yar ga tai na kiela pogos ne, ana siraunia, apisu kilale ga na wa asape sur la nap̃a apisa ke ne, pe e re e kiela pogos poli, a e kieta pogos la ne pimi ke sirau. Ana kam m̃ena apisu kilale asape suri la nap̃a navisawalena la apisawal nanua sumo, nane apim ape lelaga e visena kiena lologena wo nap̃a memlologon ke pan amiu e nam̃areraen kiena ne Ninuna Wa nae ma e peni rui.
A pe navisawalen re ga la poli, ana navisi m̃ena lala sinelan asape akilia sur la nene, ana peraga, pe kiela re nap̃a akilia poli. Sur la nene am̃alivi ga yo metava e kieta pog na wa.
Monar ove yar wa ruruia
13 Ana pogos nap̃a Yesu Kristo pitomi m̃aliv e yomarava e nena e kieta pogosa, ita ke narui monar tekila ruru kieta sitomena vena tom̃areran ruru nap̃a tekila kiena yum̃aena. Monar takawe ruru kieta malena, a ve tesitom re yomarava nini, a monar tesitom̃al ga navisa ruruena wo nap̃a yoko towaria pogos nap̃a yoko Yesu vitom warpo si yo e yomarava nini. 14 Yoko monar teim teve sa sisi wo la nap̃a asum̃a amlogear ruru ke armala, a nasinenanen viowa na wowe lala, pe pon re si tetam̃an ave sup̃en kieta malena poli, sa nanua sumo e pogos nap̃a pe tekilia re sur tai poli.
15 Armata, naga ke narui naga pio ita, ana monar tekilia tesape naga nap̃a sinenan sape teim lavisinia, naga pe wa pap̃isi, ana ita m̃ena monar teve wa ruru e mrapa make ga na kieta malena. 16 Visen kiena ne Ntewa tai teke e kiena navisaluaena marua, pisa sanene rui sape
“In na nepe wa, kam m̃ena monar ave wa.” Lev 11:44,45
17 A sur si tai, yam mokliu nap̃a tesum̃a tepio Armata vena iila ita, ana monar tevisu kilale tevisave naga sum̃a pisuveve ruru yaru lala mesmesu ga e kiela yum̃aena la peve taaga, ana teyaloro e yomarava nini monar kieta sitomen vatanonia, temaraunia. Naga mligan ita tesike e yo nini yam plas ga sane ita tepe wolawa ga ea, ana monar tesitom tevisave siraunia, yoko teva tesum̃al nena tesu e marana.
18 Nanua sumo, kieta li marua lala pe akilia re Ntewa poli, ana akiakian lelein m̃a kiela malena na yemalolo pitomi pitomi tol pogos nap̃a Yesu Kristo pimi p̃erelua ita petania. A sa nap̃a akilia, naga kila sanene, pe pul plan ita re e sur na yomerava sane kilavaru poli pona kol pona ya si nap̃a sane yoko kovio pogos tai. 19 Peraga, naga pul plan ita e kana kuruta nena napo, komin naga tam̃an kiena malena kus leleta, naga tam̃an naga sane narin sipsip tai nap̃a pe narin maran sur tai pe to re e poli, vena kilaen kup̃ap̃aena ea.
20 Ntewa kilalua Yesu vena tamalia itaena sanene nanua rui. Nanua e pogos nap̃a si yomarava, ana p̃uarar narina nene sum̃a amio pano tol pogos nap̃a sinen miye ita keviu, narui kila naga pitomi m̃aliv ga na wa e legien maro la nini. 21 Naga pitomi m̃alivi, naga pike mrapa pan ita na vaen si puna ne Ntewa po pap̃isi. A pogos nap̃a tom̃al nap̃a Ntewa kila malia si naga, mligan sike amio naga ma e kiena naurarena, top̃ar sitomena nap̃a tesape, Ntewa ne nanene narui, popon telelaga vania, teviawa ea, towasinea.
22 Siar e nene narui, amlelaga e visena lelaga kiena ne Ntewa, a kiamiu malena la mesmes ruru po, a asitom manene laa kiamiu erau tap̃ena lala. Ana ve akilakila re ga, monar am̃areran li nap̃a akekaran amiu e sinemiu lala ve keviu manenea.
23 Apaeme apim ape urviu sina, atol malena viu rui, ana nanene na pe sa re nap̃a m̃am̃a la ap̃ar sisi poli. Kieta malena viu nene naga pimi p̃arpo ga yo e visena kiena ne Ntewa, pe visena mali, a visena nap̃a tap̃atete kovio pogos tai.
24 Malena kien yar tap̃atete su ve piavi, komin kapur ruru po sane m̃aki, kilia imi wo vap̃isi sane meme, ana siraunia m̃ak nene kilia mano, ana meme kilia loru. 25 Ana sur taaga nap̃a sike sike lue, nane visena kiena Sup̃e.
Ana visena ne nane, mesum̃a memlologon ke pan amiu siar nanua rui pimi tol p̃ane.