9
Iesu Mo R̃ule Na Nona Vahar̃ule
(Mt 10.5–15; Mk 6.7–13)
Ale mo tovi la tupu sangavulu r̃omana mo rua atu la mai jara matea, ale mo silera na suiha vara la aulu na tanume sasati tari, ale vara la er̃i vai na rojoa la tihai, ale mo r̃ulera la vano vara la retivujavujangi hin mauri atu God mo aulu hinia, ale vara la vai mamahuni na tamlohi na nora rojoa. Ale Iesu mo verea isara mara, “Ha vano lekoleko na malelemim, ha sopo lavi te tihonimim teni te tanga, teni te pereti, teni te mania, ale ha sopo lavi te ruru i rua. Ale sava ima ka unu hinia, ha lo toho atu i tikeli na rani ka opoia vara ha mele malue hin taon atu. Ale sava jara la r̃ohu vara la lavi kamim, vara ka malue hin taon atu, ha sar̃sar̃hi nar̃ihi na tangotango palomim sohena matamata matea matan God mo tipahira.”
Nona tamlohi la malue la vano na vanua tari, la retivujavujangi na Retir̃uhu, la vai na rojoa la tihai na jara tari la vano ea.
Supe Herod Antipas Mo R̃omikaka
(Mt 14.1–12; Mk 6.14–29)
Hin rani atu, Herod Antipas natun supe Herod mo lo tamlohi aulu hin Judea, ale mo rongo la hinau atu la lo masese, r̃omina mo sopo sakele matan hai la lo verea lara John tamlohi Paptijo mo mele turu na mateia, ale hai lara Elijah mo mele pala, hai tinapua isara lara pr̃ovet matan tuai matea mo mele turu.
Herod mara, “Enau na tairoto na patun John moiso, pani sava tamlohi nahai sei na lo rongo na sorasorahina?” Ale Herod mo opoia vara i hitea.
Mo Vahani Na Vao Tavera Matea
(Mt 14.13–21; Mk 6.30–44; Jn 6.1–14)
10 Na rani vahar̃ule non Iesu la mele pala, la vere na hinau tari la vaira isana. Ale mo lavira la malue la vano hasera na taon matea la tovia Bethsaida. 11 La vao atu lara la levosahia, la usuria ale mo avulahi hinira mo vujangira hin mauri atu God mo aulu hinia, ale mo vai na rojoa non la haratu la rojo la tihai. 12 Ravravi mo lo sivo, ale la tupu sangavulu r̃omana mo rua atu la mai la verea isana lara, “O r̃ule vao nike la vano la aleale hara hinau peresi na nora jara juruvi na vanua tari hin jara tavera nike, matan r̃a lo toho na jara hasetoho nahai.”
13 Pani mo verea isara mara, “Kamim natu ha silera hin te hinau vara la hania.”
Lara, “Kama lo lavi na pereti mo lima peresi na maji mo rua purongo, avei ko lo verea vara kama pa vano mata voli te hinau han la tamlohi tari nike?” 14 Matan evi tamlohi purongo korong mo tikeli tari vaha lima (5000) Iesu mo verea isana nona tamlohi usuri mara, “Ha vaira la sakele tamlohi mariviti i ngavulu lima na vao matea.” 15 Ale la vaia sohena, la vaira enira mo isoiso la sakele. 16 Ale Iesu mo lavi la pereti atu mo lima peresi la maji atu mo rua, mo tar̃a sahe aulu na tuka mo ler̃uhu hinira, moiso mo tope la pereti atu mo silea isana nona tamlohi usuri vara la taua na nahon la vao atu. 17 Ale tamlohi tari la hanhani la masu. Ale la takonahi na sope hanhani, la sohonia na tanga mo sangavulu r̃omana mo rua.
Iesu Enia Kr̃isto
(Mt 16.13–19; Mk 8.27–29)
18 Na rani tinapua matea, Iesu mo lo usiusi enia hasena, ale nona tamlohi usuri la lo toho atu, ale mo usia isara mara, “La vao nike la lo verea lara enau hare?”
19 Ale la r̃aramia lara, “John tamlohi paptijo. Pani hai lara Elijah, ale tatuara lara pr̃ovet matea matan tuai mo mele turu.”
20 Moiso mo verea isara mara, “Pani kamim kara enau hare?” Ale Peter mo r̃aramia mara, “Engko Kr̃isto non God!”
21 Ale mo horora vara la sopo mele vere hinau atu isan te tinapua hatea, 22 mara, “Natun tamlohi i pa lavi na rongohaji na hinau matuvana, ale tamlohi aulu hin Israel peresi na Moli mata pr̃is tolu na tamlohi vujangi mata leu, la pa r̃ohu hinia, la pa vilimateia, ale na hatolu rani i pa mele turu na mateia.”
23 Ale mo verea isara mo isoiso mara, “Vara tea mo opoia vara i usuriau, i r̃ohu na masalona, ale i soloti na nona talopeilopei tarea ale i usuriau. 24 Matan sava tamlohi mo opoia vara i hase juri na maurina, maurina i pa tihai; pani sava tamlohi mo vaitihai na masalona mataku, i pa juri na maurina. 25 Matan sava mo r̃uhu isana tamlohi matea vara i lavi vevuhi na hinau tari na varama, pani hitahu maurina i pa tihai? 26 Matan hare mo mahanuhanu hiniau peresi na noku reti, Natun Tamlohi i pa mahanuhanu hinia hin rani atu vara i mai na hasohasona tolu na hasohason Tama peresi na angelo tapu. 27 Pani varar̃uhu na verea isamim, vara tatuamim la lo turu nakerihi akerihi la pa sopo hite na mate vavano la hite mauri atu God mo aulu hinia i pala.”
La Hite Na Hasohason Iesu
(Mt 17.1–8; Mk 9.2–8)
28 Ale korong rani mo limaravtolu mo vano moiso hin la nona retireti atu, Iesu mo lavi Peter, John peresi James la sahe aulu na vutivuti mata usiusi. 29 Ale mo lo usiusi, nahona mo posi, ale nona ruru merara la r̃ilangi jea mata kilaura. 30 Eh! Tamlohi mo rua la lo retireti peresia, Moses enia Elijah, 31 la pala na hasohaso tavera la lo sorahia na nona malue sei i pa masese Jerusalem i pa sopo tuai.
32 Ale Peter tolu na tapalana sei la lo toho peresia la malokoloko sati na juruvi, pani mara la hite na hasohasona peresi na tamlohi mo rua la lo turu peresia matara mo r̃ilangi. 33 Ale la tamlohi atu lara la lo malue isana, Peter mo verea isan Iesu mara, “Tamlohi tavera, mo r̃uhu jea matan kama lo turu akerihi nakerihi. Mo r̃uhu vara kama turuhi te tent i tolu akerihi, nom matea, matea non Moses, ale matea non Elijah!” Pani Peter mo sopo levosahi na sava mo lo verea. 34 Mo pa lo vere la hinau sei, telangi matea mo jovi tataholo isara, ale matahu tavera mo sohonira matan telangi atu mo hovira.
35 Ale leo matea mo malue hin telangi atu mara, “Haranike enia Natuku, haratu na vir̃onia; ha tapurongo isana!” 36 Leo atu mara mo reti mo isoiso, Iesu hasena mo pa lo toho atu. Ale la nona tamlohi usuri atu la sopo mele vereverea, ale la sopo vere na sava la hitea isan tea hin la rani atu.
Natun Tamlohi Matea
(Mt 17.14–21; Mk 9.14–29)
37 Mo mele rani sahe, lara la sevuti hin vutivuti atu moiso, vao tavera matea mo tapaira. 38 Ale moiso, tamlohi matea hin vao atu mo ulo mara, “Tija, na usia r̃ilangi isam vara o mai o hite natuku matan enia vorahese. 39 Tanume sasati matea mo sohonia, ale vahatea purongo mo ngara. Mo lo tuatuahia vavano valval jingona mo lo malue; mo lohilohi na epena tari, mo r̃ohu vara i malue hinia. 40 Na usia r̃ilangi isana nom tamlohi usuri vara la pa titiu nar̃ihia, pani la sopo er̃i vaia!”
41 Iesu mo r̃aramia mara, “Kamim mo sopo te nomim rasua, ka pina lejileji, na sopo levosahia vara a pa toho i tikeli pangisa isamim natu ha pa rongovosahi. O lavi natum i mai!” 42 Mo pa lo mai, tanume lumiha sasati atu mo mele vujahia sivo na lepa, ale mo tuatuahia. Pani Iesu mo savurahi tanume sasati atu, ale mo vai na epena tari la mele r̃uhu, moiso mo silea isan tamana. 43 Ale tamlohi tari la mar̃urahi tavera na suiha tavera non God.
Iesu Mo Mele Retireti Vara I Pa Mate
(Mt 17.22–23; Mk 9.30–32)
Pani la pa lo mar̃urahi na hinau tari sei mo lo vaira, Iesu mo verea isana nona tamlohi usuri mara, 44 “Ha lo levosahi na sava a pa verea isamim: i pa sopo tuai la pa tau Natun Tamlohi na lima tamlohi.” 45 Pani la sopo levosahi nona reti sei, God mo jorohia isara matan vara la pa sopo er̃i rongovosahia, pani la matahu vara la usia na r̃aramin reti atu.
Hare Mo Aulu Mo Jeu Na Tinapua
(Mt 18.1–5; Mk 9.33–37)
46 Mo sopo tuai vauriuri matea mo malue isara vara hare isara enia mo aulu jea. 47 Pani Iesu mo levosahi na r̃omira, mo turu mo lavi na natirihi matea mo taua na pahisana, 48 ale mo verea isara mara, “Vara tea mo lavi te natirihi sohen harihi na hijaku, enia mo laviau. Ale sava tamlohi mo laviau mo lavi haratu mo lo r̃uleau. Matan haratu mo atano jea hin kamim, enia natu mo aulu jea.”
Hare Enia Tapalan Iesu?
(Mk 9.38–40)
49 John mo r̃aramia mara, “Moli, kama hite na tamlohi matea mo lo titiu nar̃ihi na tanume sasati na hijam, ale kama vaihitea vara kama horoa matan enia mo sopo vonamam matea.”
50 Pani Iesu mo verea isana mara, “Ha sopo horoa, matan haratu mo sopo meresahi isamim enia tatuamim.”
Mara Samaria La Tipahi Iesu
51 Rani mo lo mai mariviti vara i sahe na tuka, Iesu mo tau na r̃omina vara i sahe Jerusalem. 52 Ale mo r̃ule na tamlohi hai la vano tiroma hinia, ale la vano la unu na vanua matea nona mara Samaria matan vara la pa tatamahu matana. 53 Pani la tamlohi atu la r̃ohu hinia matan mo tau na r̃omina vara i sahe Jerusalem. 54 Ale nona tamlohi usuri sei James enia John lara la rongoa lara, “Moli, ko opoia vara kama usi na hapu na tuka i jovi sivo i sulira?” 55 Pani Iesu mo posi mo reti isara. 56 Ale la malue la vano na vanua tinapua.
Hare I Pa Usuri Iesu
(Mt 8.19–22)
57 La pa lo vano na malele, ale tamlohi matea mo verea isana mara, “A pa usuriho vano na sava jara ko vano ea.”
58 Ale Iesu mo verea isana mara, “Viriu jala enira nora jara juruvi mo lo toho, maji avuavu enira taura, pani Natun Tamlohi mo sopo te nona jara juruvi.”
59 Isana tinapua mo verea mara, “O usuriau!”
Pani tamlohi atu mara, “Moli, o tinar̃ihiau a vano a tavuni tamaku tako.”
60 Ale Iesu mo verea isana mara, “O tinar̃ihi la haratu la mate la tavuni na nora mate. Pani engko, o vano, o retivujavujangi mauri atu God mo aulu hinia.”
61 Ale mele tamlohi tinapua matea mo verea mara, “A pa usuriho Moli, pani o tinar̃ihia vara a vano a tulahi na tahisaku tako.”
62 Iesu mo verea isana mara, “Haratu mo sopo tau na r̃omina i r̃ilangi vara i tikeli na isoisona, mo sopo tataholo vara i unu hin mauri atu God mo aulu hinia.”
1 Ki 19.19–21