9
Pol mloge piowagan nap̃a le Yu la pe sinelan re alelaga sane Yesu naga pe kiela Navisaarena poli
Erau lala, nagane sineun nesape nevisayu e lepas nene nap̃a ita le Yu lala, tesape ita na yeririna kiena ne Ntewa lala, ana ita mokliu nap̃a pe sinelan re Yesu poli. Ana yoko ve sanapen la nene? Pogaga, tap̃atete nevisokan, monar nevisawal van amiu e sitomena wo lap̃asia nap̃a Ninuna Wa kian pan inu e lepas nene rui, ana lelaga, visena la nene, akila sane kiau sineyeena a kiau naloge viowaena keviu pap̃isi, pe pito re nena tano poli.
Nanene komin nagane, kiau malena sikol amio Yesu rui, ana nepisu sane namratava tap̃ena na Yu la nap̃a ita kuruta taaga, kiela malena pe sikol ruru re amio naga poli wa. Visae nekilia nourelua in sina vena la akilia aimi akus leleu, yoko nekekara ga, ana tap̃atete ve sanene. Asitomyuli sur wo la nap̃a Ntewa kila pan ita le Yu la rui, nap̃a la na sanini:
ita ke narui nap̃a Ntewa mliganar kata apua lus nae Israel lala sape ape kiena yeririna lala,
ita ke narui nap̃a Ntewa pisawal sape kuslua ita sane tepe narina lala,
ita ke narui nap̃a Ntewa mligan kapi vivaga na kiena urarena sumon kieta yeririna lala e yomema nanua sumo,
ita ke narui nap̃a Ntewa sum̃a kila ke naviranarena lala amio kieta yermarua lala,
ita ke narui nap̃a Ntewa mligan kiena navisaluaena sike e ita,
ita ke narui nap̃a pupia yum̃a wa na lotunen Ntewa sike pun ita,
ita ke narui nap̃a Ntewa pisaar navisa ruruena moki pan ita,
ita ke narui nap̃a tepio yermarua wa nasumo lala, sane Epraam, Aisak, amio Sekop, ape kata apua lala,
ana metavan sur make la nene, ita ke narui nap̃a Yesu molue kome kieta lusia, naga paeme e yomarava nini sane pe yar ga, ana naga m̃ena pe Navisaarena, nap̃a naga Ntewa nap̃a pe sup̃en sur make ga, nap̃a popon teyeluar naga silaga vano-o ve uro re.
Sur wo ne naga ke la nene narui nap̃a Ntewa kila ve kiena ne kiena yeririna lala, ana ita mokliu nap̃a tepisuia sane ape sur koren ga.
Nane la nap̃a pe asikol la ruru re amio Kristo poli, a pona yeririna lap̃asa asitom asape suri nene kila sane navisaarena nap̃a Ntewa mlap̃esania pe m̃alivi re sa nap̃a naga pisa poli, komin nap̃a naga pisaar sape yoko kiena navisa ruruena su make amio lus kiena ne le Yu lala. Ana pe sa re nene poli, komin sur tap̃ena tai nap̃a pa sanini, sape la nap̃a amolue akome lus kiena Sekop, nap̃a tepio la le Israel lala, pe la make re nap̃a Ntewa sape la ape kiena yeririna la poli. Pona tevisa si visena nene kome mrapa tap̃ena, tevisave la nap̃a apisape la kala apua Epraam, pe la make re nap̃a tesape la amolue e kiena lus nena napo poli. Visena tai nap̃a sike e Visena Wa pisa sanene rui, nap̃a Ntewa pis pa Epraam, e lepas na narina lua nene Ism̃ael amio Aisak, pisape
“Kiom̃a lus napo lala yoko amolue ga akome narum̃a nap̃a Aisak.”
Ana visena nene, kana kinasia sape la nap̃a Ntewa pisu sane asike loyum̃a e p̃egas nen lus kiena ne Epraam kemua lelaga, la ape ai? Pe yeririna make re nap̃a amolue e lus kiena ne sisi tap̃ena la nap̃a naga p̃ar la poli, ana la nap̃a amolue e lus na nisisi nap̃a Aisak, nap̃a Ntewa kilologia naga, pisaaria sape yoko kiena navisa ruruena lala sike e la.
Tekilia tesape sanene, komin nanua sumo Epraam mla sisi pa kiela sira na kilavanen yo m̃ala nap̃a Aka, ana sisi nene pe naga re nap̃a Ntewa sape yoko lus kiena ne Epraam napo la amolue akome poli. Ana Ntewa piranar ruru sina ga amio Epraam, pisape “Epraam, yoko nekila van ko omio wom̃a Sera, sane e kas na sirau, e pogos na sanini, yoko amiu lua awar narimiu tai, ve yerm̃ene.” Ana siraunia, sanena nap̃a Ntewa pisaaria, ana narina ne Epraam nene, Aisak, naga ke narui nap̃a ita lus kiena ne le Yu lala tomolue tokom ea.
10 A pogos nap̃a tepisu Aisak pimi keviu, naga narina tai, a maran taaga ke sina ga, wona nap̃a Repeka naga p̃ar kaora Sekop amio Esau, 11 a pogos nap̃a lalua pe apaeme re poli wa, Ntewa pisawal ya nap̃a maplar pe kiela lalua. Naga pe sitom re sape kila taveve kiela yum̃aena lalua poli, sape lalua akila suri piowa pona po, ana kila ga taveve ya nap̃a sinenania. 12 Ana pogos nap̃a lalua apaeme, Esau na paeme p̃esa a Sekop paeme maro, ana Ntewa pisa pa kala auia, pisape
“Naga nap̃a paeme maro yoko tap̃atete logearia naga nap̃a paeme sumo, ana naga nap̃a paeme sumo, naga monar logear naga nap̃a paeme maro.” Nas 25:23
Sanene, pe p̃elaga marua nataveveen re nene poli, ana kila meraravania sape Ntewa pisirlua yaru, pe taveve re sitomena kiena yaru poli, ana taveve ga ya nap̃a Ntewa maplaria. 13 A sur nene merarava po pap̃isi e lepas kiena kaora lalua nene, komin nap̃a visena tap̃ena sike e Nasiriena Wa rui, nap̃a Ntewa pisape
“In na nemligan Esau nap̃a naga paeme p̃esa, naga sike vatano, a nemligan Sekop nap̃a naga paeme maro, naga to metava.” Mal 1:2,3
14 Pogaga, Ntewa pisawal kiena sitomena merarava ruru sanene, ana yoko tevisa si ya narui? P̃isi na tekilia tevisave p̃elaga kiena ne Ntewa nene piowa ga, pona naga kila pe mesmes re e lepas kiena lalua nene poli yo? Ana peraga, tap̃atete tevisa kare Ntewa sanene. 15 Nanene sa ke sina visena tap̃ena tai nap̃a pisa pa Mosis nanua sumo rui, nap̃a sape
“In na nepe Ntewa, sike ga e inu sane nekilia sineu ye yar ai nap̃a sineun nesape sineu yea.” Nau 33:19
16 Sanene na Ntewa sum̃a pisa plan kiena yeririna lala, pe taveve re nap̃a la ga apisape naga monar visa plan la, a pe komin re nap̃a la ap̃ion asape akila sur lap̃asa nap̃a sane pona naga kekaran la vanon yo, ana naga pisa plan yar lala taveve ga kiena sineyeena e yar la nap̃a asum̃a amloge ke piowa.
17 P̃elaga kiena ne Ntewa nene, nap̃a kila ke pa yaru taveve ga kiena sitomena, tepisu naga kila m̃ena pa P̃arin Sup̃e Pero nae Isip, e pogos kiena Mosis nanua sumo. Pero nene naga yaru tai nap̃a naga kawe ke yeririna kiena ne Ntewa, ana Ntewa pisalua naga m̃ena ga vena kilaen kiena yum̃aena tai, sa nap̃a Nasiriena Wa pisape, nap̃a Ntewa pis pa Pero, sape
“In na nepisirlua ko vena ovisuar kiom̃a purvanua. Yoko netam̃an ovilaven kiom̃a m̃areraena sumo wa, ana nekila vena yoko ovisu ga kiau m̃areraena na wa nap̃a naga m̃arera manene taulu kiom̃a nam̃areraena, a sineun nesape yeririna la nae yo make ga yoko akilia sane nam̃areraena make ga sike ga e inu.” Nau 9:16
18 Sanene, tepisu yar nap̃a Ntewa sinenan sape ve lemam vania, yoko monar ve sa nene, ana visae yar tai ve sa Pero nene nap̃a Ntewa sinenan sape kila kiena sitomena m̃arera vania, ana monar ve sa ga nene narui.
Sinemimiena kiena ne Ntewa, amio kiena lemamiena
19 Nepisa sanene, yoko monar sitomena tai va metava nap̃a yaru kilia viun sanene, visave “Visae e yaru lap̃asia, Ntewa ve lemam van la, a e yar tap̃ena lala, naga sum̃a kila ke nap̃a kiela sitomena m̃arera, yoko ve sanape narui? Visae Ntewa naga ga narui nap̃a sum̃a kila sape teim towo pona teim teviowa, ana pe pon re naga lip̃ere ita si poli. A visae Ntewa sinenan kila van ita taveve ga kiena nasinenanena, yoko tap̃atete tevisalup̃ar tevisave ve kila re.”
20 Ana yoko nevisatam̃e visena la nene, nevisave: Peraga M̃ara, ko na ope yaru ga, ko ope sur tai nap̃a Ntewa siia, ana ve okilali re nap̃a ovisatam̃e kiom̃a visena tometavan si naga. Naga sa nap̃a visae yaru tai sum̃a yum̃aen porotano ve piaki. Pogos na yum̃aen pae porotano ve piaki p̃isi, ana piaki na porotano nene tap̃atete kilia sum̃alu vis sina vania, visave, “Ei, komin ya ne omiyum̃aen kare in ga sanene?”
21 Ana tap̃atete ve sa nene, komin yar nap̃a miyum̃aen piaki nap̃a e porotano, sike e naga kilia yum̃aen taveve kiena sitomena. Visae la narin porotano tai, kilia yum̃aen piaki tap̃ena ve lua ea. Tai, piaki nowo tai nap̃a popon p̃ap̃agena lala, a tap̃ena, naga piaki tai na um̃a ga.
22 Ana Ntewa m̃ena ga kila sa ke nene, naga m̃ena ga kiena sur lua nap̃a naga sinenan sape kila. Naga sinenan sape kila yar la avisu kilale nap̃a naga sinen kar ke kiela mlamulen viowa lala, vano-o yoko kilia la ruru nakoaena van la amio kiena nam̃areraena. Na konua rui, naga kila kiena sitomena piavi pan la, ana nagane sike ga e naga kilia kila van la ya nap̃a naga sinenania. 23 A sur tap̃ena nap̃a naga sinenan sape kipian la, naga kiena p̃elaga wo la nap̃a naga sinenan sape kila van ita la nap̃a naga pe lemam pan ita. Nanene naga sane nakonua rui, naga kila ruru kiena navisa ruruena nowo lala, a nagane miyum̃aen ita sa nap̃a pias nen sur nap̃a kon la vito ea. 24 Naga kila po pan ita sanene komin ita ke narui nap̃a naga pio ita, nap̃a ita lap̃asa tomolue e lus kiena ne le Yu lala, a ita lap̃asa pe tomolue re e lus kiena le Yu la poli. 25 A p̃elaga nene sane visena kiena ne Ntewa tai nap̃a Navisawalena Osea pisawal e kiena tus, nap̃a Ntewa pisa sanini, sape
“P̃egas nen yeririna la nap̃a nanua sumo la pe ape kiau re poli,
a nagane nepio la, nesape ape kiau yeririna lala.
Purvanua nene nap̃a nanua sumo pe nesitom̃al re poli, a nagane nesape nekekaran pap̃isi.” Ose 2:23
26 A yam si tai, Osea pisawal tap̃enan si visena kiena ne Ntewa tai, nap̃a pisape
“Nanua sumo nepisa pa yeririna nae e yo nini lala nesape la pe ape kiau yeririna re la poli,
ana nagane, yoko aloge nap̃a asum̃a avio la asape naruu lala, in na nepe Ntewa nam̃areraena, nepe Ntewa nap̃a nemali.” Ose 1:10
27 A visena tap̃ena pisa ke m̃ena sanene, nap̃a sike e tus nap̃a Navisawalena Aisea siriyuia. E yo nene, naga mloge piowagan le Israel, pisape
“P̃egas nen yeririna nae Israel lala la moki manene laa, la moki na moki, la sane mras nen none nap̃a yar wolo p̃ele ga.
Ana suri piowa tai, yoko la ve lua la ga nap̃a Ntewa tamalia la.
28  Ana e pogos na lip̃ereena, yoko naga la nakoaena va yeririna lala na yomarava. Yoko kilapel ga la ve moki nap̃a pe amlelaga re poli.” Ais 10:22,23
29 A nanene yoko ve sa ga visena tap̃ena nap̃a Aisea siriyu nanua sumo rui, nap̃a pisayu pogos na lip̃ereena nap̃a yoko imi, nap̃a visae Ntewa ve sinen ye re yaru, yoko la punu ga akokovio. Visena nene pisa sanini, sape
“Ntewa pitomi amio kiena yar na mara lala, lavisi we mom̃ar make ita. Visae ve sinen ye re narita la nap̃a avetorokaki, ana mligan la asikena, yoko kieta lus la akokovio make nenaga.
Lavisi naga kila van ita maran ve taaga torokin ke ya nap̃a kila pa yar viowa la e pupia yo lua nene nanua sumo, Sotom amio Komora, ana siraunia kila sane ita lap̃as tekilia temal tesike ga wa.” Ais 1:9
30 Pogaga, visena la nene kana kinasa sanini, sape la nap̃a pe ape Yu re poli, pe ap̃i re yon nap̃a ataveve navisaluaena kiena ne Ntewa poli vena amesmesu e marana, ana siraunia, pogos nap̃a amlelaga e Yesu, Ntewa kila la ga apim amesmesu e marana na wa. 31 Ana le Yu lala, ap̃ionli nap̃a aimi alogear navisaluaena vena aimi amesmesu e marana Ntewa, ana akila p̃ele nena yonia, ana la apiowa ga narui. 32 Nepisape piowa pan la sanene, komin nap̃a la ap̃ilion nap̃a aimi amesmesu e marana Ntewa, ana la akom e mrapa tap̃ena, apa amlor ruru nena ea. La akome mrapa nap̃a asitom ke sape kiela yum̃aen wo lala kilia kila aim awo amio Ntewa, ana pe sa re nene poli. Monar tesum̃al ga tese e ya nap̃a Yesu kila, naga ke nene narui kieta mrapa naimen towo si temio Ntewa.
33 Visena si tai sike e tus kiena Aisea, nap̃a Ntewa pisawal p̃akaiwa tai, nap̃a pisayu kilavaru na p̃eren yum̃a tai, ana kilavaru nene naga Yesu, sane Navisaarena nap̃a Ntewa mligan naga pimi. Visena nene pisayu sa nap̃a yar lap̃asa pe sinelan re kilavaru nene poli, ana lap̃asa amlelaga ea, ana pisa sanini, pisape
“Avisu ruruia!
Nesum̃a nepisirlua ruru kilavaru wo na p̃eren yum̃a tai, nane metava e kunus nap̃a Saeon e pupia pulkumali kiena kiau yeririna lala nae Yerusalem.
Kilavaru nena m̃arera ruru po, ana yoko yar la ve moki nap̃a yepela mavinia, atan m̃a lala ea vano-o kila alolor kar ga va ke ne.
Ana yeririna la nap̃a alelaga e kilavaru nene, asum̃alarla asea, yoko nekila wo van la vap̃isi.” Ais 8:14, 28:16