16
Yer kawa la p̃asia asape avisu kile tai
Mak 8:11-13; Luk 12:54-56
Mat 12:38; Luk 11:16Ana pogos tai Varasi la p̃asia amio Satusi la p̃asia apimi puna Yesu, nap̃a sinelan asape akilali naga, ana apisa, apisape “Imimi sinemiminia mesape ko okilali pupia kile tai van imimi, nap̃a ko okila e puriukawa nae ma e peni.”
Ana Yesu pisatam̃e la, pisape “Pogos nap̃a mrae pito ke tano, ana visae amiu avisu nap̃a yo vivaga e lepas nap̃a mrae pito ke tano ea, amiu akilia avisa avisave ‘P̃isi na yepisun peni,’ a pogos nap̃a mrae pa p̃arpo yo, a visae amiu avisu sinapane tano vivaga a lul la malolo m̃ena ga metavania, amiu akilia avisave ‘P̃isi na yua kove p̃ane.’ ?Nane amiu asum̃a apisu kilale ke kile la nene e sinapane p̃isi narui, nap̃a p̃isi na pog ve sanape pona ve sanape, ana sanape nap̃a amiu pe apisu kilale re kiau kile lala na pog keviu nini nap̃a nesike nemio amiu poli?”
Mat 12:39; Luk 11:29Ana Yesu pisa m̃ena pan la, pisape “Yaru la nap̃a sinelan ga avisu kile lala, la ape li viowa la pap̃isi, la akila wowe pa Ntewa, la apilon m̃asila pania, sane la nap̃a akila lau, ap̃ure matan wola lala. Peraga, p̃isi na tap̃atete amiu avisu kile tai narui, ana yoko amiu avisu ga nap̃a m̃alivi e inu ve sa ke ga kile nap̃a pa Navisawalena Sona nanua sumo, nap̃a Ntewa kila naga mali sina.” Ana Yesu purmatan la, naga mligan la asikena.
“Amiu avisuar e is kiena ne Varasi lala amio Satusi lala”
Mak 8:14-21
Ana pogos nap̃a Yesu amio kiena nalogena lala amligan e nene, ana ap̃aro e pupia lapa nap̃a apa e lepas p̃asa, ana nalogena lala sinela p̃esania nap̃a pe ap̃ar re si kala kilaparavi lap̃as poli. Ana pogos nap̃a atol lepas p̃asa, Luk 12:1ana Yesu mla visena tai pan la, pisape “Amiu na monar avisuar ruru amiu, e is kiena ne Varasi lala amio Satusi lala.”
Ana la amloge visena nene, ana la apisayulein pan la, apisape “?Pona naga pisi sanene vanon nap̃a pe top̃ar re kilaparavi lap̃as pimi poli yo?”
8-9 Ana Yesu kilia m̃a kiela sitomena nene narui, pisape “?Pe na ya nap̃a amiu asitom manene ke m̃ep̃emiu la sanene, nap̃a apisape yoko takan ya ne? ?Sanape nap̃a amiu pe amloge kilale re suri la nene poli wa? !Kiamiu lelagaena ve tokaki pap̃isi wa! ?Pona amiu sinemiu p̃esan m̃ena ga kilaparavi la lima nene yo, nap̃a inu nemla pa yeririna lala tol manu lima nene, amio m̃ena karo la nap̃a amiu akon puleule? 10  Mat 15:34-38?Pona amiu sinemiu p̃esan m̃ena ga kilaparavi la olua nene, nap̃a inu nemla pa yeririna lala tol manu vari nene yo, a karo via nap̃a amiu akon sirau? 11 ?Sanape nap̃a amiu pe amloge kilale re nap̃a pe nepisi re pan amiu vanon kilaparavi poli? Inu nevisa ke sina ga van amiu, nesape amiu na monar avisuar ruru amiu e is kiena ne Varasi lala amio Satusi lala.”
12 Ana e pogos nene, la akilia m̃a nap̃a naga pe pisayu re is nakilaen kilaparavi pan la poli, ana naga pisa ke visena navisokanena la nap̃a Varasi lala amio Satusi lala akilia avian la ea, nap̃a kilia kila p̃arin yaru lapa imi ve keviu, ana kilia kila kare make kiena malena, sa nap̃a is na miyum̃aen ke e kilaparavi.
Pita pisawal sape Yesu naga pe Navisaarena kemua lelaga
Mak 8:27-30; Luk 9:18-21
13 Ana Yesu lala apito garo e lepas nap̃a pulkumali keviu nene Sisaria Pilip̃ae m̃eke ea, ana e pogos nene naga piun tan kiena nalogena lala, pisape “?Amiu asum̃a amloge m̃a nap̃a yeririna lala asum̃a ga apisavisa ke Narina ne Yeririna, apisape naga ai?”
14  Mat 14:1,2; Mak 6:14,15; Luk 9:7,8Ana lala apisa, apisape “La p̃asia apisa apisape ko Yoane Nakeena ke sina ga, a la p̃asia apisape ko Elaisa, a la p̃asia apisape ko Serem̃aea, pona navisawalena tap̃ena tai na nanua sumo.”
15 Ana naga piun tan la, pisape “?Ana amiu, amiu na asape inu na ai?”
16  Yoan 6:68,69Ana Saemon Pita pisatam̃ea, pisape “Ko, ko na Navisaarena, ko ope Narina ne Ntewa Mali.”
17 Ana Yesu pisatam̃e pania, pisape “Saemon, narina ne Yoane, navisa ruruena imi van ko. Suri nap̃a ko opisa ne, pe yaru re na pian ko e poli, ana Ata ga nae ma e peni naga pian ko ea. 18 A ko nene ko kiom̃a kia tap̃ena nap̃a Pita, naga kana kinasia sanini, sane ‘kilavaru,’ ana lelaga pap̃isi, sa nap̃a nanagane, in na nepisu ko na sane ko ope varsu tai, ana p̃isi na in na nevisirlua p̃egas nen kiau li nalotena lala e kilatapili na sanene narui, a puriukawa na marena tap̃atete kilia taulu p̃egas nene. 19  Mat 18:18; Yoan 20:23P̃isi na in na nela kii lala navietavanena amio nakotaween nasup̃enena kiena ne Ntewa van ko, a suri ya nap̃a ko ovisalup̃ar e yomarava nini, ana Ntewa nae ma e peni naga m̃ena ga visalup̃aria amio ko, a suri ya nap̃a ko otam̃ania e yomarava nini, ana Ntewa nae ma e peni naga m̃ena ga tam̃ania amio ko.”
20 Ana Yesu pisa m̃arera pa kiena nalogena lala, pisape “Amiu na ve ava avisawal re van yeririna la avisave in na nepe Navisaarena.”
Yesu pisawal kiena marena
Mak 8:31-33; Luk 9:22
21 Ana siar e pogos nene, Yesu kilali nap̃a kila merarava va nalogena lala, sape naga monar va ma Yerusalem, ana e yo nene, p̃isi na sup̃e kiena ne le Israel lala, akila kare manene naga vap̃isi, amio p̃arin yaru wa lala, amio m̃ena ga navianena navisaluaena lala, la make narui p̃isi na akila kare naga vap̃isi. Yesu pisa m̃ena ga pisape p̃isi na la nene awem̃ar naga mare, ana kana legiena na telu p̃isi, Ata Ntewa kila naga sum̃alu mali sina.
22 Ana pogos nap̃a Pita mloge visena nene, piolua Yesu pano, pisi m̃arera pania, pisape visalup̃aria, pisape “Yesu, Ntewa monar visalup̃ar suri nene. Suri la nene tap̃atete kilia imi ve lelaga e ko ve sa nene.”
23 Ana Yesu pilopuia, pisi m̃arera pa Pita, pisape “!Yermare Lego, oure vetan inu! Ko osum̃a okilali inu ke sina ga e kiom̃a sitomena nene nap̃a pe sitomena kiena yaru ga, pe sitomena kiena ne Ntewa re nena ga.”
Nalogena kiena ne Yesu monar sitom korenan ga kiena nasinenanena lala
Mak 8:34–9:1; Luk 9:22-27
24  Mat 10:38; Luk 14:27Ana Yesu pisa pa kiena nalogena lala, pisape “Yaru nap̃a sinenan sape siraun inu, monar sitom korenan ga kiena nasinenanena lala, ana monar kus kiena laki torovia, ana taveve inu. 25  Mat 10:39; Luk 17:33; Yoan 12:25Yaru nap̃a sinenan sape visuar ruru kiena malena, naga p̃isi na kilaluia, ana yaru nap̃a naga kilalu kiena malena vanon inu, naga p̃isi na kilia tol malena lelaga. 26 Ana visae yaru tai naga tol make suri na yomarava la punu ga, ana kilalu mrapa na malena, naga pe taulu re nena suri wo napo lelaga tai poli, ana siraunia, tap̃atete kiena suri wo la nene aulimaran si kiena malena. 27  Mat 25:31, Rom 2:6Ana lavisi ke Narina ne Yeririna wasup̃e ke sina ga imi narui amio navisi lala, naga imi amio naurarena kiena ne Arimana, ana naga ul yaru lala mesmesun kiela nayum̃aen lala. 28 Inu nevisa suri na lelaga nene van amiu, nesape yaru la p̃asia asum̃alu asike e nini, nap̃a p̃isi na tap̃atete amare asum̃a ga vano-o avisu Narina ne Yeririna warpoyo amio kiena nasup̃enena, vena vim ve sup̃en yeririna la punu ga.”

16:1 Mat 12:38; Luk 11:16

16:4 Mat 12:39; Luk 11:29

16:6 Luk 12:1

16:10 Mat 15:34-38

16:14 Mat 14:1,2; Mak 6:14,15; Luk 9:7,8

16:16 Yoan 6:68,69

16:19 Mat 18:18; Yoan 20:23

16:24 Mat 10:38; Luk 14:27

16:25 Mat 10:39; Luk 17:33; Yoan 12:25

16:27 Mat 25:31, Rom 2:6