Lologena Wo Kiena Ne
Yesu Kristo Nap̃a
LUK
Siriyuia
Visayuena Na Tusi Nene
Kompasinen suniena plas na tusi nini
Tusi nini, “Lologena Wo Kiena Ne Yesu Kristo Nap̃a Luk Naga Siriyuia”, naga pisayu Yesu sape naga yaru nap̃a Ntewa pisayu pa lus nae Israel lala nanua rui, sape yoko naga imin tamalia la, a vena tamaliena yeririna makega na yomarava. Luk sirilua pa e kiena tusi nini, sape Yesu nene, Ninuna Ntewa namava ke narui pio naga vena “visawal kiena lologena wo va la nap̃a limala korena ga.” Ana komin sur ne nanene, lologena wo nap̃a Luk siriyuia, pulen suniena la nap̃a kilologia sape Ntewa sinena miyee yaru la nap̃a asike e nalogeviowaena.
Suri tap̃ena la moki nap̃a tom̃al e tusi nini, nane suniena kiena yaru la nap̃a amloge po pona akekara. Suniena la moki na sanene sike e marana na keviu taaga [1] nap̃a pisawal sape yoko Yesu imi, a e marana na keviu lua [2] nap̃a pisawal sanape nap̃a Yesu paeme.
A e m̃ena e marana na maro, yaru la akekara pap̃isi kome nap̃a Yesu mal sina, a p̃asup̃e si pa mae peni.
Yaru nap̃a siri tusi nini naga siri si tusi tap̃ena tai nap̃a kiena kia “Yum̃aena Kiena Li Nalologena Lala”. E tusi na lua nene, naga pisawal suniena lala nap̃a moluwe marea e pogos nap̃a Yesu pa mae peni. Suniena la nene pisa lologia sape yaru la nap̃a amlelaga e Yesu Kristo apimi moki liluwe, ana asum̃a apa apisawal kiela lelagaena nene e yo tap̃ena lala.
Tusi nini “Lologena Wo Kiena Ne Yesu Kristo Nap̃a Luk Siriyuia”, komsus orelu sike ea. E komp̃asnena na lua, amio na orai nena, pisawal suniena lap̃as la nap̃a sike e ga e tusi nini, ana pe su re e tusi tap̃ena lala nap̃a Matiu, Mak a Yoane la telu asiriyuia.
Naga suniena la nap̃a pisayu navisi lala nap̃a amiyau, a suniena nap̃a pisayu yaru na visuaren sipsip lala nap̃a apimin apisu Yesu e pogos nap̃a naga paeme, amio m̃ena suniena nap̃a pisayu pogos nap̃a Yesu pa e yum̃a m̃ana Ntewa pogos nap̃a naga pe yaru viu ke ga wa, p̃akaiwa na yaru wo nae Samaria, a p̃akaiwa na ninis nap̃a kovio.
Pupia suri m̃ena lap̃asia nap̃a Luk pisayu kap̃arania e tusi nini, naga sanini. Naga pisayu lotena, a Ninuna Wa, a yo kiena sira lala loyum̃a e yum̃aena kiena Yesu, a pisayu nap̃a Ntewa kilia viyewo ita, kilia warplan kieta milamulena viowa lala.
Komp̃asnen tusi la nini
Visena na sumo 1:1—4
Yoane Nakeena amio Yesu lalua apaeme, a lalua akapuru 1:5—2:52
Yum̃aena kiena Yoane Nakeena 3:1-20
Yoane kee Yesu, a Yermare tap̃alia 3:21—4:13
Yesu kila kiena yum̃aena e lepas nae Kalele 4:14—9:50
Yesu moluwe Kalele pa ma Yerusalem 9:51—9:27
Legiena maro nap̃a Yesu kila kiena yum̃aena garu Yerusalem a e yo la nap̃a lavisin Yerusalem 19:28—23:56
Yesu mali sina a kiena nalogena la apisu naga 24:1-53
1
Visen p̃esia
Inu Luk nesiriyu suniena nini pan ko, Yerkawa Tiopilas. Sa nap̃a ko okilia p̃isi rui, yaru la moki liu nap̃a asiri suniena na suri la nene komp̃as rui nap̃a am̃alm̃alivin ita e kas lap̃as p̃aro rui. Suri la nene, ita pe tepisu mesmesun re e kilamarata poli, ana la nap̃a apisuia, siar e purp̃esa, a la na sa nap̃a la ape li Nalologena Wo p̃esia, la ke narui la apisawal ruru lelein pimi pan ita. Ana siar nakonua rui, nesum̃a nepisusu ruru ke m̃aki tap̃ena la nap̃a la asiria, a nesum̃a nemla ke visena na suri la nene, ana nepisu sane popon visae nekilali nela sunien tap̃ena la nene komp̃asa, nesirikolia vena aim sane tus wo tai nap̃a taveve ruru narin mrapa lala na suniena nene. A nane nesiri sike na rui, a nekekaran nap̃a neligan imi ve kiom̃a, vena ouloyuia, okilia ovisu kilalea sane suri la nap̃a osum̃a omloge ke rui, la amesmes ga a ape lelaga, la sa nap̃a kiau tus nini pisawalia.
Navisi pimi pisawal pa Sakaraea pisape yoko naga war Yoane Nakeena
Suniena nena naga siar sanini, sape: E pogos nap̃a P̃arin Sup̃e Erot naga pe sup̃en ke lepas nae Yutea, yaru wa tai, naga pe namratava kiena ne Apisa, a naga p̃ere sira tai nap̃a naga m̃ena molue kome lus kiena ne yaru wa lala, nane e namratava kiena yermarua Eron, wenla Mosis nanua sumo ne. Yaru nene kiena kia Sakaraea, a wona kiena kia Lesipet. Ana lalua nene kiela malena mesmesu po pap̃isi e navisuena kiena ne Ntewa, nap̃a la asum̃a amlogear kiena navisaluaena lala, a asum̃a akila ke p̃elaga la nap̃a mesmes silaga, pe akilalu re tai poli. Ana suri ga tai, lalua pe narila re tai poli, komin sira nap̃a Lesipet naga pe lum̃alum̃a ga, a nanagane lalua apimi ape yermarua laa rui.
Ana e pogos tai, pe pog na p̃egas kiena ne Sakaraea nap̃a monar ava akila kup̃ap̃aena e Yum̃a Wa m̃ana ne Ntewa, sa nap̃a p̃egas tai kila e wik tai, p̃egas tai kila e wik tai. A silaga, pogos nap̃a akila sanene, la monar akila sa nap̃a amlil m̃apila, vena alual yaru ai nap̃a yoko naga kila pupia yum̃aena navaen loyum̃a e Yo Wa na Yum̃a Wa nene, vena sikapen ponotaninu na wonta nap̃a sike ne. Ana e poglis nene akila sanene, a kia kiena ne Sakaraea naga pa metava, asape naga narui nap̃a va kila yum̃aena nene. 10 Ana e nena e pogos na sikapen ponotaninu nene, naga pa loyum̃a vena va kila, a pupia p̃ina na yeririna lala asike vanua, asum̃a amlen m̃aga.
11 Ana pog nap̃a Sakaraea pa loyum̃a, ana milan kare navisi tai kiena ne Ntewa nap̃a m̃alivinia, sum̃al ga sike e lepas nen wonta nap̃ani lepas na p̃amarua. 12 Ana pogos nap̃a Sakaraea pisu navisi nap̃ani, naga mninue kare narui sape am̃a kila ve sanape na wa, naga marau pap̃isi. 13 Ana navisi nene pisa pania, pisape “Sakaraea, ve omarau manene re. In na nepimin ga nesape nevisawal van ko, Ntewa mloge kiamiu leniena amlua rui, a yoko wom̃a Lesipet, p̃isi na war narum̃a na mom̃e tai, a pogos nap̃a vaeme, yoko oligan kiena kia Yoane.
14 “Pogos nap̃a vaeme, yoko akekara vap̃isi, aloge wo, ana ve amiu re ga, ana yaru tap̃ena m̃ena lala akekara vap̃isi.
15 “Sisi nene, yoko imi ve yerkawa tai kiena ne Ntewa, a naga sane ve yaru wa tai, p̃isi na naga valia kuruta a wii m̃arera m̃ena lala. Siar e pog nap̃a naga teke e lom̃ep̃ena anena wa, ana yoko Ninuna Wa ulen naga vap̃isi. 16 Yoko naga ve yaru tai nap̃a p̃isi na vilon le Israel la ve moki awasup̃e la si puna Ntewa na Mava, kiela Sup̃e. 17 Yoko avisu nap̃a ninuna a nam̃areraena nap̃a se e Navisawalena Elaisa sumo sike sina ga e naga maran ve taaga, komin nap̃a naga imi sumo, vena visawal visave ve ve piavi re Navisaarena naga imi raunia. Yoko naga vilon sinen ata lala vena asitomyu ruru sina ga narila lala, a yoko vilon sitomena kiena ne li nakilaroen navisaluaena lala vena ataveve si p̃elaga nap̃a pe manmarua a mesmes ruruia. E mrapa ne la nanene narui, p̃isi na naga kila ruru p̃egas nen yeririna la tai va Ntewa, vena asum̃ate naga imi m̃alivin la.”
18 Ana Sakaraea mloge visena la nene, ana pisa pa navisi nene, pisape “Ei, ve ovisa re sanene. Tap̃atete ve sanene, komin imimi lua na mrae pito tano rui.”
19 Ana navisi nap̃ani pisa ke sina pania, pisape “Peraga, yoko ve sa ga nene. In na Navisi Kap̃riel nini, nap̃a silaga nesum̃al luen ga nesike e marana Ntewa vena nowar kiena visena, ana naga mligan inu nepim pum̃a vena nevisawal lologena wo nini van ko. 20 Ana pogos nap̃a nepisawal pan ko, ko na pe omlelaga re e poli, ana nevisa van ko sanini, yoko ove puru, ana p̃isi na osum̃a ga sanene imi tol pogos nap̃a ovisu suri la nene imi m̃alivin ko nena ga e kana pogosia.”
21 Ana pogos nap̃a navisi pis ke sanene pa Sakaraea, yeririna la asum̃al asike vanua na wa, asum̃ate m̃a pano-o, ana kiela sitomena lua narui, asape “Vanon ya ne naga pa loyum̃a, kila malion manene suri sanene.” 22 Ana siraunia na, molue sina, ana la apisu nap̃a naga pe pis re si pan la poli, ana la apisu kilale asape naga sike loyum̃a, naga pisu suri tai, nane kila naga sanene. Ana naga pis ga e limana pan la, naga pe puru ga mom̃a ga. 23 Ana sum̃a kila kiena yum̃aena e Yum̃a Wa m̃ana ne Ntewa, pano-o kilamake kiena pogosia, ana p̃asup̃e si pa m̃ana.
24 Ana asum̃a sanene pano-o, pe piavi re poli, wona sena, ana pogos nap̃a naga mloge sane m̃ep̃ena sanene, naga pa mom̃a ga m̃ala um̃a sanene pano-o tol kupario lima. 25 A e pogos nene, naga sum̃a pisa sanini, pisape “!Ntewa kila po pan inu pap̃isi nene wa! Sumonia, yaru la asum̃a apisu memawan inu komin nap̃a pe nop̃ar re sisi poli, ana nanagane Ntewa pisuveve inu, sinena miye inu, ana mlalua memawaena na kiau lum̃alum̃aena nene rui.”
Navisi pimi pisawal pa Maria pisape yoko naga war Yesu
26-27  Mat 1:18Ana Lesipet sena tol kupario orai rui, ana Ntewa pitetalia kiena navisi nap̃ani, Kap̃riel, vena vito visawal kiena visena tai va sira m̃ee tai, kiena kia Maria, nap̃a naga sira m̃ee tai na pulkumali nae Nasaret e lepas nap̃a Kalele. E pogos nene, la apisaar Maria rui vena va talopa amio yaru tai, kiena kia Yosop, nap̃a naga molue kome lus kiena ne P̃arin Sup̃e Tepet nanua sumo, ana Maria pe pa su re amio naga poli wa.
28 Ana navisi nap̃a Kap̃riel pimi m̃alivin Maria, pisape “O, Maria, Ntewa sitom ruru ko nena pap̃isi, naga sum̃a pisa ruru ko, sike kemua amio ko lelaga.”
29 Pogos nap̃a Maria mloge visena nene, naga sitom pap̃isi, sape visuvevelia, pisape navisi nene pisa po pap̃isi, ana kana kinas sanape. 30 Ana navisi pis sina pania, pisape “Maria, ve omarau re. Ntewa kekaran ko ga, ana yoko kila pupia navisa ruruena tai imi e kiom̃a malena. 31  Mat 1:21Nanagane, yoko osena, vano-o owarwal narum̃a na yerm̃ene tai, a visae naga vaeme pae, monar osikia kiena kia Yesu. 32 Visena Wa nanua sumo naga pisayu pa narum̃a nene rui, nap̃a pisape
‘Naga yoko ve yerkawa, a kiena kia,
“Narina ne Ntewa na mava,”
a Sup̃e Ntewa yoko kila naga imi ve p̃arin sup̃e tai nap̃a kus lelen repina marua nene P̃arin Sup̃e Tepet nanua,
33 ana p̃isi na naga ve sup̃en la nap̃a amolue e mratava m̃ana yermarua Sekop, nane le Yu ne la ne asike nanagane, a la nap̃a yoko aim sirau,
a kiena nasup̃enena nene yoko tap̃atete p̃isi pogos tai.’ ”
34 Ana Maria milan visena nene pap̃isi nap̃a sape yoko naga war sisi, ana naga piun tan navisi nene, pisape “?Ana suri nene yoko m̃alivi ve sanape ne, komin nap̃a in na pe nesu re nemio wou nene poli wa?”
35 Ana navisi pisatam̃ea, pisape “Ninuna Wa yoko naga vitom e ko, a nam̃areraena kiena ne Ntewa na mava p̃isi na kalo ko, ana yoko osena. A komin nap̃a yoko ove sanene, p̃isi na avisave sisi wa nene nap̃a yoko owaria, naga ve narina ne Ntewa.
36 “E kiom̃a navisuena, opisu suri nene sane m̃arera pap̃isi nap̃a yoko ve sanene, ana popon ositomli anom̃a sira marua Lesipet nene. Asum̃a apisu ke naga asape naga tap̃atete nena ga war sisi narui, ana nevisa van ko, naga pe sira marua rui, ana nanagane, kiena kupario orai narui. 37 Ositomlia, sa nap̃a Ntewa pisa pa sira marua Sera nanua sumo laa rui, e lepas na puna, pe suri re nena tai nap̃a naga kila p̃ele poli.”
38 Ana Maria pisatam̃ea, pisape “Lelaga kemua nap̃a. In na nepe sira m̃ee na yum̃aena kiena ne Ntewa ga, ana netam̃an inu ga vena naga kila suri la nene imi ve lelaga e inu ve sa ga nap̃a naga sinenania, sa nap̃a opisawal pan inu.” Ana navisi nene purmatania.
Maria pa m̃alivin Lesipet
39 Ana Maria sum̃a sitom̃al ke visena lala kiena ne navisi nene, ana sinenan manene pap̃isi sape va visu anena nene, nap̃a Lesipet, ana pe piavi re poli na, mligan kiena yo, mial kawa pa e pulkumali nap̃a Lesipet amio wona Sakaraea lalua asike ea, nane e lepas na kunus lala nae Yutea.
40 Ana Maria pa tol m̃ala yum̃a, pa pio Lesipet. 41 A poglis nap̃a Lesipet mloge kilale pulgo Maria nap̃a pis pania, mloge narina nap̃a teke e naga kulul keviu. Ana Ninuna Wa pitomi e Lesipet, pitomi pule ea, 42 ana Lesipet pio manenea, pisape “!O, Maria, Ntewa pisa ruru ko keviu pap̃isi, taulu make sira la punu ga, a yoko pupia kiena navisa ruruena sike m̃ena e mrasnom̃a nap̃a yoko owaria. 43 In na pe nepe sira wo re nena tai poli vena anenane kiau Sup̃e imi yal li inu sanene, ana nepisu sane po pan inu pap̃isi. 44 A kiau sisi tomtom pisu kilale ko, kekara pap̃isi, komin pogos nena nap̃a memloge p̃esan pulgom̃a, naga kulul pap̃isi e lom̃ep̃eu. 45 Ita lua tekekara na tekekara, komin temlelaga e visena kiena ne Ntewa, a yoko imi ve lelaga van ita ve sa nena nap̃a naga pisaar pan ita.”
Maria mieluar Ntewa e yauena tai
46 Ana e poglis nene, yauena kiena Maria tai sanini, sape
“Sineu mieluar Ntewa keviu,
47 ninuu kekara pap̃isi
pa kiau Sup̃e Natamaliaena,
48-49 naga pisu inu nesike tano
nepe sira na kiena yum̃aena tai,
naga pe Ntewa nam̃areraena,
naga sitom̃al inu, kila po pan inu.
Teras lelei la nap̃a aim sirau avisayu inu, asape ‘Sira nene, Ntewa pisa ruru naga keviu,’
nepisirlua kiena kia wa.
50 Sinena miye la nap̃a apatanonia,
teras na sumo, na sirau.
51 Nam̃areraena na limana kila suri moki, naga mlipureure la nap̃a ape p̃arm̃arera, kila la apa tetai.
52 Kila plan p̃arin sup̃e e lelela la, pisirilua la nap̃a sitomena su ga tano.
53 La nap̃a viso kar la, pagan ruru la,
li na suri moki, m̃ene plan la, limala korena ga.
54-55 Kila sa nap̃a pisaar pa repita lala,
pimi miila ita kiena le Israel lala.
Pe sinen p̃esan re Epraam poli, sinen ye luen ga kiena piaparavi, vano-o ve uro re.”
56 Yauena kiena ne Maria nane p̃isi e nene, a naga sike amio Lesipet pano-o tol kupario telu, siraunia p̃asup̃e si pa m̃ana um̃a.
Yoane Nakeena paeme
57 Ana pimi tol ruru pogos na narina ne Lesipet vaeme, ana paeme pe mom̃e. 58 Ana pogos nap̃a namratava puna ne Lesipet amio la nap̃a asike lavisinia amloge suri nene, akekara pap̃isi amio naga e pupia sinewo kiena ne Ntewa nap̃a pimi pania, nap̃a nanua sumo naga pe lum̃alum̃a ga, ana nanagane narina nasumo nane paeme ne. 59 Ana pogos nap̃a sisi nene kiena legiena olua, apimin akila naga pe p̃aviu. E pogos nene, la sinelan asape asikia m̃ena kien kia, Sakaraea, sane kia kiena ne arimana, 60 ana anena pisa lup̃aria, pisape “Peraga, kiena kia, Yoane.” 61 Ana la apis pania, apisape “Ya ne sanene? Namratava pum̃a na pe amligan re kia tai sanene e poli!”
62 Ana apisi ga e limala pa ariman sisi nap̃ani, vena aviun tania avisave naga sinenan sape aligan kia nape e narina nene. 63 Ana Sakaraea pis ga e limana pan la, pisape ala m̃aki tai vania, ana siri ea, pisape “Kiena kia, Yoane.”
Suri nene kila la nae yo nene amilan pap̃isi, 64 a e m̃ena e pogos nene, purmenena ne Sakaraea kulul sina, kilia pis narui, ana mieluar Ntewa.
65 Ana yaru punu lala na lepas nene amloge suri nene, amilan kare pap̃isi, a suniena nene pa laa narui tol pulkumali tap̃ena lala na lepas na kunus lala nae Yutea. 66 A la nap̃a amloge, asitom pap̃isi, komin nap̃a la apisu kilale asape limana ne Ntewa sike amio naga, ana la asum̃a apiuviun pan la asape “?Nin sisi wa nene yoko naga ve sanape ne?”
Sakaraea pisawal visena nap̃a Ntewa pisa pania
67 Ana Ninuna Wa pitomi pule e Sakaraea arimanane sisi nene, ana naga pisawal sanini, pisape
68 “Teieluar kia kiena ne kieta Ntewa,
Sup̃e nae Israel,
pitomi pun ita, pul plan ita,
69 maplarar kana keyowo,
molue e piaparavi na kiena yaru na yum̃aena Tepet,
nap̃a yoko tamalia ita.
70 Nanene kiena navisaarena nanua, navisawalena apisawalia, asape
71 Naga urelua ita vetan limana ne nasinekar lala,
72 Tap̃atete m̃ena sinen p̃esan naviranarena amio repita lala,
sinena mie la ke na wa,
73 nane navisaarena m̃arera amio repita Epraam,
74-75 Ntewa pisaar pisape tamalia ita vetan limana ne kieta nasinekar lala,
vena ve temarau re sina,
teve yaru wa,
temesmesu e marana,
teyum̃ae vania e legiena punu ga e kieta malena.
76 Nin naruu, avio kon Navisawalena kiena ne Ntewa na meta manenea, osumon Sup̃e okila ruru kiena mrapa.
77-78 Yoko ovisawal sane Ntewa sinena ye kiena yeririna lala,
ve sinewo van la,
viewo kiela mlamulena viowa lala, tamalia la.
Yoko Ntewa kila kiena narin yomerarava p̃esa na kolulagi va metava van ita,
79 vitom tegoli ita nap̃a tesike e yemalolo,
nap̃a ninuna na marena kalo ita rui,
a vitom vivagali mrapa na sum̃are vena teyaloro ea.”
Yoane Nakeena kapur pa metava
80 Ana pogos nap̃a kas la pimi p̃aro pano, Yoane nene kapuru pimi keviu, a kiena sitomena marua ruru po, a sum̃alu m̃arera suwa wa se yum̃aena kiena ne Ntewa. A naga pa sike e yokorena, vena va tol pogos nap̃a naga monar vaeme e marana ne le Israel lala.

1:26-27 Mat 1:18

1:31 Mat 1:21