2
Ninuna Wa pimi
E legiena na P̃ap̃agena Na Yui Marua, li nalelagaena lala la apimi asu m̃a ga lele taaga, a veraga ga, m̃aagena tai molue ma e sinapane, sa ga nap̃a pupia lagi tai m̃ai, ana m̃aagena nene naga kalo punu yo na loyum̃a nene nap̃a la ateke tano ea. Ana la apisu suri tai sane kapi mluamene, ana kapi nene naga mlip̃erea, ana peve taaga pa sike e la punu ga nene. Ana la punu ga, Ninuna Wa naga pimi pulemamaga e la, kila la apivisi e visena tap̃ena lala, sa nap̃a Ninuna nene naga kila akilia apisi komea.
Ana garu Yerusalem, le Israel la asu m̃a ga, nap̃a la ape li nalenena lala. La nene na la amolue e yo la moki na yomarava nini apimi. Ana la nene amloge m̃aagena nene, lala amio yeririna tap̃ena lala, la moki pap̃isi nap̃a la apimi e yo nene. Ana la nene sinela kurkur pap̃isi, komin nap̃a yaru la nap̃a Ninuna pimi e la, la pogos nap̃a asum̃a apisi sanene, ana yaru make ga amloge nena kiela visena la naapo. Ana la amilan pap̃isi, a amiyuwawa, apisa apisape “!Aulai! Yaru la nene nap̃a asu m̃a apivisi ke sanene, ana lala na ape le Kalele ga lala. ?Sanape nap̃a ita punu tesu m̃a temloge ke nap̃a apivisi ke e kieta visena la sanene? 9-11 Ita tepe yaru na purvanua la moki na tesike ne, nae Patia, nae Mitia, nae Elam, nae Mesopotemia, nae Yutea, nae Kapatosia, nae Pontas, nae Esia, nae Pirisia, nae Pampilia, nae Isip, nae Krit, nae Arepia, nae Lipia e lepas na vaen Saerin, a nae m̃ena pupia pulkumali nap̃a Rom. Ita lap̃asia tepe le Israel ruru ga, a lap̃asia pe ape le Israel re sumo poli, ana sirau la apimi ataveve kieta nalelagaena. Ana ita punu ga, ita punu peve taaga temloge ke nap̃a la apivisi ke kome kieta visena lala ita punu ga, la asum̃a apisa ke pupia yum̃aena la nene nap̃a Ntewa naga kila.” 12 Ana la amilan pap̃isi, kiela sitomena la kokovio, ana la amninue kare narui asape sanape narui, ana la asum̃a apiuviun ke tan la apisape “!Aulai! ?Ya ne sanene?”
13 Ana lap̃asia asu m̃a apitalia la nene nap̃a Ninuna pimi e la p̃isi rui, la apisa apisape “E, la nene amun ga kuruta nene, nane kila ape wowe ke ne.”
Visena kiena ne Pita pan la
14 Ana Pita amio li nalologena tap̃ena la lualima taaga pa taaga nene, la ap̃ariplan la asum̃alu, apimi ase e nene, ana naga pisi manene pan la, nap̃a naga pisawal sanini, pisape “Erau lala, nap̃a amiu le Yu lala, a amio amiu yeririna tap̃ena lala nap̃a amiu asike Yerusalem, amiu na ayagogon ruru inu vena nevisawal sur nene van amiu. 15 Yeririna la nene na pe amun re wii poli, sa nap̃a amiu asu m̃a apisa ke ne, peraga, komin nanagane, aora ovari ga na kolulagi nini na wa. 16 Ana suri nene nap̃a amiu apisuia, naga suri nene nap̃a Navisawalena Soel naga pisayu sumo rui, nap̃a pisape
17  ‘Ntewa naga pisa, pisape “E legiena la nene na pog maro nene, p̃isi na nela ninuu van yeririna la punu ga.
Ana p̃isi na narimiu lala la avisawal kiau visena,
a p̃isi na kiamiu yar viu lala yokorena avisu sur lala,
a kiamiu yermarua lala, la am̃eni nam̃eniena lala.
18  Lelaga p̃a, e pog nene, p̃isi na neligan Ninuu,
naga vitomi ve keviu e yaru m̃ee lala amio sira m̃ee lala na kiau yum̃aena,
ana p̃isi na la avisawal kiau visena.
19  P̃isi na nekila suri lala nailanena e yo yau,
amio kile lala na yomarava nini,
ana yoko kuruta a kapi a pupia m̃au nap̃a piu asum̃a ga.
20  Sumo na, mrae naga imi malolo, a kupario naga p̃isi na imi vivaga sane kuruta.
Ana siraunia, legiena keviu nene kiena ne Ntewa, nap̃a wo vap̃isi, naga kilia imi.
21  A e pogos nene narui, yaru ai nap̃a naga vio kia kiena ne Ntewa,
p̃isi na Ntewa tamalia naga.” ’ Soel 2:28-29
22 “Amiu le Israel lala, amiu ayagogon ruru kiau visena la nini. Yesu nene nae Nasaret, naga pe yaru nap̃a Ntewa naga kipian ruru naga merarava pan amiu sape naga pe Navisaarena. Ntewa naga kila sanene nane e yum̃aena na nam̃areraena lala, a e suri nailanena lala, a e kile lala nap̃a naga kila Yesu naga miyum̃aenia e maramiu nanua sumo rui. Suri la nene amiu asum̃a akilia ke p̃isi rui, 23  Mat 27:35; Mak 15:24; Luk 23:33; Yoan 19:18ana pogos nap̃a Ntewa naga mligan naga e limamiu, amiu asum̃alu am̃em̃ar naga mare, nap̃a amiu atam̃an li viowa lala la asuar naga e laki torovia. Pogos nap̃a amiu na pe akila re suri nene poli wa, ana Ntewa naga kilia p̃isi rui pisape p̃isi na ve sanene, ana naga tam̃ania, komin nap̃a naga taveve sa nap̃a naga sitom ruru nanua sumo rui vena kila. 24  Mat 28:5,6; Mak 16:6; Luk 24:5A siraunia, nam̃areraena na marena pe torokin re nap̃a uarar manene Yesu poli, ana Ntewa p̃erelua naga petan nasinelaea lala na marena, kila naga mali ke sina ga. 25 Naga nene naga sa nap̃a visena tai kiena ne Tepet nanua sumo, nap̃a naga pisayu Kristo, nap̃a naga pisa, pisape
‘In na nepisu nap̃a Ntewa naga sum̃a amio inu silaga,
naga sike e lepasneu na marua, ana kila sineu pe kurkur re nena ga.
26  Kila sanene narui, sineu kekara, a purmeneu naga miau,
in na nepe yeririna ga, ana nep̃asine ga Ntewa m̃arera.
27  A Ntewa, p̃isi na ko na ve oligan re ninuu e yo na marena,
a p̃isi na ko ve otam̃an re tas nen kiom̃a Yaru Wa na yum̃ae kiom̃aena menunu.
28  Ko okipian inu e mrapa lala na malena p̃isi rui,
a p̃isi na sineu naga pulen nakekarena ve keviu, nap̃a ko osum̃a omio inu.’ Yauena 16:8-11
29 Wolai lala, in na nesape nevisawal meraravan suri nene van amiu. Repita ne na nene nap̃a Tepet, naga na mare nakonua rui, la asin naga p̃isi rui. Naga nane kiena tampona ne nane m̃eke e kieta yo ne, mon m̃a pimi tol nanagane. 30 Ana pogos nap̃a naga mali ke ga wa, naga kilia rui nap̃a Ntewa pisaar m̃arera pania pisape p̃isi na pogos tai na, kiena lus tai naga monar to sina ga tano e kiena pupia lele natotanoena, sa nap̃a naga kiena lus nene naga imi ve p̃arin sup̃e va yeririna lala, sa nap̃a Tepet nene naga pe p̃arin sup̃e sumo. Ana Tepet naga pe navisawalena tai, 31 a pogos nap̃a suri nene naga pe m̃alivi re poli wa, naga pisu nap̃a p̃isi na Ntewa kila Navisaarena nene naga mali ke sina ga e marena. Suri nene na Tepet pisa e kiena visena nene, nap̃a pisa, pisape Ntewa pe mligan re ninuna e lelen marena poli, naga pe tam̃an re tasnena pa menun poli.
32 Suri ke na nene narui nap̃a imimi mesum̃a mepisawal ke ne, nap̃a Ntewa naga pisirlua ke sina ga yaru nap̃a Yesu nene petan marena. 33 Ntewa pisirlua naga, ana p̃erelua naga pa metava rui, mligan naga sike e kiena lepas na marua. Ana sa nap̃a Ntewa Arimata nene naga pisaaria, naga mla Ninuna Wa pania, a nanagane Yesu taron Ninuna Wa nene pan imimi, ana Ninuna Wa nene naga sum̃a miyum̃aen ke suri la nene nap̃a amiu na asum̃a apisuia a nap̃a amiu na asum̃a amloge. 34 E visena kiena ne Tepet la nene, naga pe pisayu re naga poli, komin nap̃a ve naga re nap̃a naga va metava e peni, ana naga pisayu ga Navisaarena nene. A kiena visena tap̃ena sa m̃ena ga nini, nap̃a naga pisa, pisape
‘Ntewa na Mava pis pa kiau Sup̃e, pisape
“Ko ototano e kiau lepas marua, otom̃atea,
35  p̃isi na inu nekila kiom̃a nasinekar lala ve sa takue nap̃a ko oviawa ea.” ’ Yauena 110:1
36 Komin suri ne la nanene narui, inu sineun nesape nevisawal ruru merarava van amiu, amiu mratava nae Israel la wetelu, sane Yesu nene nap̃a Ntewa mliganar naga sumo rui pe kieta Sup̃e a pe Navisaarena, ana amiu asuar naga e laki torovia rui.”
Yeririna la moki nap̃a amlelaga e Yesu
37 Pogos nap̃a yeririna lala la amloge visena nene, amloge sa nap̃a miyur sinela, pano pa tol ruru nena puriu, ana la apiun tan Pita amio li nalologena tap̃ena lala, la apisape “?Wolai lala, p̃isi na mekila kan imimi narui?”
38 Ana Pita pisa pan la, pisa pisape “Amiu punu ga, amiu avilopu amiu, ana amiu ava e nakeena e kia kiena ne Yesu Kristo, vena p̃isi na Ntewa naga viewo kiamiu mlamulena viowa lala. A p̃isi na Ntewa naga ligan Ninuna Wa van amiu, sane kiena nalaena tai van amiu, 39 komin nap̃a navisaarena nap̃a Ntewa naga kila, naga kila pan amiu, a naga kila pa narimiu lala, a naga kila m̃ena ga pa yeririna tap̃ena lala nap̃a la asike perina wa. Navisaarena nene naga sike e la nap̃a kieta Ntewa na Mava naga sum̃a pio la m̃a ga.”
40 Ana Pita sum̃a pisa ke visena wo nawere laena la moki pan la vena aimi, a naga pisa pisape “Amiu na monar aligan mlamulena kiena ne yeririna viowa lala na nanagane, amiu na atamalia amiu vetan nakoaena nap̃a naga sum̃a pimi ke pan la.”
41 Ana la moki liu nap̃a la amloge visena nene kiena ne Pita, la amlelaga ea, ana la apa e nakeena. A e yeririna la punu ga nap̃a asike e legiena nene, la moki pe suri sane manu telu la apimi apiran la amio kiela p̃egas nene.
Li nalelagaena lala apiran la e nasinewo
42 Ana li nalelagaena la nene, la asum̃a apurari ke p̃elaga la nene m̃arera pap̃isi, nap̃a la amiyagogo ruru po silaga nap̃a li nalologena lala la apian la, a lala apiran la silaga e nasinewo e kiela p̃egasia, a la asum̃a akinana lele taaga silaga, a la yepela m̃aen aora na leniena lala silaga. 43 Ana li nalologena lala la amiyum̃aen suri nailanena la moki pap̃isi, amio kile la moki, ana yeririna la apisu suri la nene, sinela kurkur pap̃isi. 44  Yum̃aena 4:32-35Ana li nalelagaena lala, la sinela sum̃a maran taaga ga pano-o, a la asum̃a atam̃an kiela suri lala ve kiela pae ga. 45 Sanene, la asum̃a ap̃iliwilin kiela porotano lala a kiela suri make ga lala, vena la avion kana kilaveru la nap̃a la atolia, va lala ai nap̃a limala plasan suri lap̃asia. 46 Legiena punu ga, la nene la asum̃a apiran la sane p̃egas taaga loyum̃a e Yum̃a Wa m̃ana ne Ntewa, a la asum̃a akinana ke lele taaga e m̃ala loyum̃a lala. A silaga nap̃a la asum̃a apimpae ke sanene, ana la akekara pap̃isi, a silaga lala apito ga tano e Ntewa, a la apotena pap̃isi pania komin malena wo nene nap̃a naga mla pan la, 47 ana amieluar naga vanonia. A e pogos nene, yeririna tap̃ena m̃ena ga lala akekaran kiela p̃elaga viu wo nene p̃isa, a e legiena punu ga, Ntewa na Mava naga sum̃a tamalia si yeririna la p̃asia, naga sum̃a sikol la ke e p̃egas nen li nalologena lala.

2:23 Mat 27:35; Mak 15:24; Luk 23:33; Yoan 19:18

2:24 Mat 28:5,6; Mak 16:6; Luk 24:5

2:44 Yum̃aena 4:32-35