3
Legiena keviu kiena ne Sup̃e nap̃a wasup̃e sina
Erau lala, sa nap̃a apisu kilalea, nane kiau m̃ak na lua pimi pan amiu. Ya nap̃a teke e kiau sitomena vena sirien m̃aki la luoka ga nini, sineun visawalen visen wo lap̃as nap̃a yoko akilia asike lue e kiamiu sitomena la silaga vena iilaen kiamiu malena lala. Sineun nesape popon tesitom̃al m̃a visena kiena ne navisawalena wa la na sumo silaga, amio m̃ena navisaluaena viu la nap̃a kieta Sup̃e Natamaliaena mla pan imimi kiamiu li na lologena lala, nap̃a mepisawal liluen pimi pan amiu.
Sut 1:18Sur p̃es nap̃a sineun nesape nevisa naga sanini, nesape monar akilia sa nap̃a e legiena maro lala, yoko yar la nap̃a na visa kareen yum̃aena kiena ne Ntewa akilia aim am̃alivi. P̃elaga kien la nene, la sinelan ke ga suri ya nap̃a asitomia, ana asitom korenan ga sitomen kiena yar tap̃ena. Sur tai nap̃a yoko avitalia ita vanonia, naga e lepas na visena kiena kieta Sup̃e nap̃a sape yoko wasup̃e si imin ita. Yoko asum̃a aviuviunia, avisave “Nawasup̃een kiena kiamiu yerkawa nap̃a pisaaria pan amiu, nanape? Siar e pogos kiena kata apua la pimi, sur make ga na yomarava nini sum̃a kiriri pogaga. Imimi na pe mepisu re nena sur tai poli wa, pona kam ga apisu yo?”
Ana pogos nap̃a apisa ke visena la nene, la pe asitom re nap̃a navisaarena kiena ne Ntewa naga pe lelaga silaga, a kana visena nena kana pupia m̃areraena sike ea. Sa nap̃a e pogos na siiena yomarava, kiena visena ga kila sinapane, a kila yomarava nini amio kana porotano lala a kana si lala. A siraun nene, kiena visena kila pupia womie kalo sina yomarava nini, nap̃a p̃ere plan make nena sur punu ga nap̃a sike ea e poglis nene. A kiena visena nena miyum̃ae ke nagane na wa, sum̃a p̃uarar ruru ke sinapane a porotano na yomarava vena asum̃a vano tol nap̃a pupia kapi na legiena na lip̃ereen yaru yoko imi kekan plan malena kien yar la nap̃a pe sinelan re Ntewa e kiela malena poli. Nanene pe m̃areraena kiena ne Ntewa, ana yaru la nene pe sinelan re nap̃a akilia poli.
Ana erau lala, e lepas nap̃a na visaarena na wasup̃een sina kiena ne Sup̃e nene, popon nap̃a ve sineta p̃esa re nap̃a Ntewa naga pe pulo re legiena amio kas sane ita poli. E kiena visuena, kas manu taaga pona legiena taaga, lalua maran taaga ga. Pona yar lap̃asa asitom asape naga kila malen li sur yo, pe kila re ya nap̃a naga pisaar poli, ana pe sa re nene poli. Naga pe kila malion re sur poli, sum̃a kila ke kiena sitomen piavi pap̃isi, komin pe sinenan re yar tai kovio poli. Naga sinenan sape la pogos ve piavi sanene vena yar la akilia avilon kiela sitomena. 10  Mat 24:43; Luk 12:39; 1Tes 5:2; Nakilol 16:15Ana lelaga, yoko pogos tai pupia legien kiena ne kieta Sup̃e imi m̃aliv e yomarava. Yoko ve sa yar na vinauena, nap̃a yomarava ninue sape pimi ke narui, ana yoko iilan ga nap̃a imi worunia. E pogos nene, yoko sinapane lala akakapuru sane polilu, yoko akokovio nenaga, a yoko kapi kekan make suria vano-o tol nap̃a yomarava amio sur make ga nap̃a sike ea, yokorena. 11 Ana komin nap̃a yoko yomarava imi ve sur koren ga m̃eke na, nesape neviun tan amiu, nesape pogos nap̃a asike ea wa, popon kam na ave yaru na sanape, a popon ave wa pona akila yum̃aena kiena ne Ntewa ve sanape? 12 Monar akekaran legiena nene imi, a visae kam na ave yar wo lala, ayum̃ae m̃arera yoko akilia akila imi m̃alivi vilaga.
Yoko kapi kekan ma e peni, kekan makea, a yoko imi kekan mumu make sur nap̃a sike e yomarava. 13  Nakilol 21:1Ana tesum̃alu m̃arera tese kiena visaarena, nap̃a sape yoko m̃ata um̃a viu tai, nap̃a peni viu amio yomarava viu, nap̃a pe purp̃es nen p̃elaga mesmesu make ga.
14 Erau lala, nane tesum̃ate ke ne vena imi were ita teva e yo nene, ana pogos nap̃a pe tetol re poli wa, monar tom̃areran teve yar wa tesum̃a ga, teyekiki, a tesum̃a e sum̃are.
15 Lelaga sane Sup̃e pimi re poli wa, a ve tesitom re viowa, monar tekekaran nap̃a mla pogos pan ita vena tevilon ita, mla m̃ena pulmas pa kieta erau lala, vena la m̃ena akilia atol natamaliaena. Sitomena nene, kieta puruvi wo nap̃a Pol naga m̃ena pisa pan amiu nanua sumo rui e m̃aki tai, nap̃a siri amio manmaruaena wo la nap̃a Ntewa mla pania. 16 A nane visena ke nene nap̃a sum̃a kiakian ke e kiena m̃aki tap̃ena lala, pogos nap̃a pisayu si na wasup̃een si kiena ne Sup̃e.
Kiena m̃aki la nene po pap̃isi, ana pogos lap̃asa kala navianena la urmi towe m̃aga, kila sane visen lap̃as nap̃a naga siria yaru lap̃asia pe apulokilale re poli. Ana pogos tai, yaru la nap̃a pe p̃arila po re poli, nap̃a pe akilia ruru re sur poli, apuloia apulolon kare kana navianena ne lala pa pe tap̃ena, sa nap̃a asum̃a akila ke yam mok li rui e visen tap̃ena lala e siriena wa lala. Ana pogos nap̃a akila sanene, pe yar tap̃ena re la nap̃a aloge viowagan poli, ana kila la ke ga apa e mrapa na kovioena.
17 Kiau erau wo lala, komin sur ne la nanene nesitom amiu pap̃isi. Nekilia nesape akilia ruru sur la nene rui, ana sineun nesape nela si visena m̃arera van amiu, nesape monar avisuar ruru amiu. Ve atam̃an re sitomena navisokanen ken yar la nap̃a pe ataveve re navisaluaena kiena ne Ntewa poli aim aure plan amiu sina. Lelaga, pe pon re si alor vetan yo wo na viawaena m̃arera nap̃a asike pa e rui.
18 Kiau visena maro, nesape akapuru aim amarua ruru e p̃elaga wo na lemamiena a namanmaruaena kiena ne Yesu Kristo kieta Sup̃e a kieta Natamaliaena. Ana tela maran si naurarena vania, nagane, a e pogos la nap̃a pimi ke ga wa, vano vano-o ve uro re, sanene.
Inu, Pita.

3:3 Sut 1:18

3:10 Mat 24:43; Luk 12:39; 1Tes 5:2; Nakilol 16:15

3:13 Nakilol 21:1