15
Sum̃alen sina e marena
Erau lala, sineun nesape nevisayu si Lologena Wo nap̃a nepim nemlologon pan amiu rui, nap̃a amlavia, asum̃a asum̃al ke m̃arera ea, vena kila amiu ve sinemiu p̃esan re. Lologena Wo nene na nap̃a visae asum̃a amlarar ke m̃arera yo wa, naga sum̃a kila ke nap̃a atol kiamiu natamaliaena. Ana visae ve atarar re si m̃arera torokin ya nap̃a nemlologon pan amiu, pona visae avilon ve ve tap̃ena, kana kinasa sane amlelaga nanua sumo ana amlelaga korenan ga.
Lologena Wo nap̃a amla p̃esan pan inu nanua sumo, nane nemla narui, nepisawal ke pan amiu ne. Kana pupia visena ne lala apisayu Kristo, nap̃a naga kila maran taaga sa ke nap̃a Nasiriena Wa pisayu nakonua rui sape yoko naga kila, pogos nap̃a naga pe pitomi re poli wa. Pa sanini, sape Kristo, naga mare wo ita vanon kieta mlamulena viowa lala, Mat 12:40; Yum̃aena 2:24-32siraunia amligan naga m̃ene puluve, siraunia e kana legiena na telu sum̃alu mal sina, Luk 24:34, Mat 28:16,17; Mak 16:14; Luk 24:36; Yoan 20:19a siraun naga nene naga m̃alivi p̃esan e marana Kep̃as, siraunia, naga m̃alivi ke sina ga e marana la lualima yam taaga pa lua. A siraun naga nene, pogos si tai naga m̃alivi e marana p̃egas nen li na lelagaena lala, la taulu ponotia lima [500], nap̃a la mok liu amal ke ga wa tol nagane, ana lap̃asa akokovio rui. Ana siraunia, naga m̃alivi sina ga e marana Semes, siraunia m̃alivi e marana nalologena tap̃ena lala, Yum̃aena 9:3-6ana siraun nene, naga p̃asup̃e si pa ma e peni. In na pe nesu re e poglis nene poli, ana potena pap̃isi nap̃a siraunia, Sup̃e m̃alivi si yam tai, nap̃a naga m̃alivi maro nenaga, m̃alivin inu. Yum̃aena 8:3In na pe netorokin re nap̃a naga kila sanene van inu poli, komin nap̃a e nalologena make ga, in na nesumaro tano, a in na pe netorokin re nena kia nene poli, komin nanua ne in ke narui nap̃a nesum̃a nom̃ene ke p̃egas nen li na lelagaena lala kiena ne Ntewa. 10 Ana Ntewa naga pe lemam pan inu pap̃isi, pisirlua inu e yo nap̃a nesike e nagane, a naga pe lemam korena re sanene pan inu poli, komin nap̃a nekila ke kiena yum̃aena kerkeviu la moki. Lelaga, pona nekilia nevisave in na nekila ke yum̃aena pa laa sane taulu make tap̃ena lala, ana pe in re nap̃a nekila ke poli, ana lemamiena kiena ne Ntewa ne nanene narui nap̃a sike e inu, naga ke narui miyum̃ae p̃arpoyo kome kiau malena. 11 Ana in na pe nesitom manene re nesape in na nemiyum̃ae ke sanape, pona nalologena tap̃ena lala amiyum̃ae ke sanape, ana pupia sur nena sane memlologon Lologena Wo pan amiu, ana amlelaga ea.
12 A pogos nap̃a memlologo ke sanene pan amiu, mepisawal meraravan ruru pan amiu mesape Kristo, naga mare, ana siraunia mal sina. Ana komin nap̃a mekila ke sanene, nemilan pap̃isi nap̃a nemloge sane kam la p̃asa asum̃a apisape pogos nap̃a tokovio, asin ita, ana yoko temare lue, ve temal re si pogos tai. 13 Sitomena na sanene pe mesmes re poli, komin nap̃a visae asum̃a avisave pe yaru re tai nap̃a kilia sum̃alu si poli, kana kinasa sane Kristo m̃ena pe sum̃alu re si poli. Ana peraga, Ntewa pisirlua naga mali si rui. 14 Visae naga ve visirlua re Kristo, kila sane memlologon korenan ka ga Kristo pan amiu, a amiu m̃ena amlelaga korenan ga. 15 A visae ve sanene, kila sane pogos nap̃a memlologon ke sanene pan amiu mesape Ntewa pisirlua Kristo mal si rui, mepisokan pap̃isi e kia kiena ne Ntewa, pona mepian amiu ke e sur tai nap̃a pe lelaga re poli. 16 Visae lelaga nap̃a sane yar mare tap̃atete si mali, kana kinasa sane Kristo m̃ena ga tap̃atete si mali. 17 A visae Kristo mare mon m̃aga sanene, kana kinasia sane kiamiu naviawaena pe sur korena ga, a kana kinasia sane kiamiu mlamulena viowa la sike e amiu na wa. 18 A visae Kristo ve mal re m̃ena ga si sanene petan marena, kana kinasa sane kieta erau la nap̃a amlelaga ana akovio rui, apa e yo viowa rui, komin pe yar re tai nap̃a kilia tamalia la poli. 19 A visae kieta lelagaena e Kristo sum̃a miila ita e ga e yomarava nini, ana tap̃atete iila ita e pogos nap̃a tokovio ea. A visae Kristo tap̃atete tamalia ita e pogos nap̃a tokovio e yomarava nini, yoko viowa manene van ita, sineta ye kare ita vap̃isi.
20 Ana peraga, pe sa re nena nene poli, nekilia nevisa mesmesu nevisa ve lelaga, Ntewa kila si Kristo mal si petan marena, a pisirlua naga sane pe mras p̃esa kiena li na lelagaena make ga, nap̃a visae akovio pogos tai, ana yoko Ntewa kilia kila amal sina ga vetan marena. 21 Nanua e purp̃esa, yar p̃esa nap̃a Atam p̃ere marena pimi e yomarava, ana nagane, yar tap̃ena nene nap̃a Kristo p̃erelua malena petan marena pimi. 22 Taveve ya nap̃a Atam kila, yeririna make ga na yomarava monar amare, ana taveve ya ne Kristo kila, yeririna make ga na yomarava akilia alual malena. 23 Ana sur make ga kala pog mesmesu sike ne, komin nap̃a Kristo naga sumon nap̃a sum̃alu p̃esa e marena, ana ita li na lelagaena lala yoko tesum̃ate m̃a vano-o tol pogos nap̃a naga wasup̃e sina, ana yoko ita m̃ena tesum̃alu e marena. 24-25 Ana siraun nene yoko naga wereplan ninuna viowa lala amio yermare lala na yomerava, a yoko naga taaga ve p̃arin sup̃en sur make ga, vano-o taulu nam̃areraena viowa tap̃ena lala asike vatanon lana. P̃isi yoko naga war nasup̃enen wetelu e sur make ga wasup̃e si va Ntewa Arimana. 26 A e nasinekar la nap̃a yoko Kristo taulu e pogos nene, nap̃a yoko naga taulu maronia, sur nene marena, amio kiena nam̃areraena viowa lala. 27 Kristo monar taulu marena nene, komin visena na metava ne pisa sanene rui, sape yoko Ntewa ligan sur make ga su vatanonia. Ana visena nene kana kinas pe pisa re sape Ntewa mligan ke sina ga naga sike vatanon Kristo poli, ana pisayu sur tap̃ena lala, nap̃a yoko Kristo taulu make la nenaga. 28 A pogos nap̃a Ntewa mligan sur make ga sike vatanon Kristo sanene rui, yoko Kristo, sane narina Ntewa, mligan sina ga naga vatanon Ntewa, ana yoko kila nap̃a Ntewa naga taaga ve Ntewa na sur make ga.
29 Nowasup̃e si neva e visena nap̃a nepisayu nesape visae temare, yoko siraunia tesum̃al sina. Ana lap̃as nap̃a amlelaga sa nene, la asitom manene kiela erau la nap̃a pe akeela li re poli wa, ana amarmare. Asitom ke asape la nene tap̃atete atol malena, kila narui akee la sina e kia kiena ne kiela erau lala nap̃a amare rui. La akila ke sanene, komin nap̃a amlelaga m̃arera asape visae temare, yoko tesum̃al sina.
30 A imimi m̃ena ga maran taaga, asitomli sane komin ya ne mesum̃a mom̃al pog m̃arera lala e pogos make ga? Mesum̃a mop̃ar ke naloge viowaena la sanene komin ga memlelaga m̃arera mesape visae yaru tai mare, yoko naga kilia mal sina ga vetan marena. 31 Lelaga erau lala, mesum̃a memiyum̃ae ke sanene, nekilia nevisa mesmesun sane nemloge sane nesum̃a netam̃an ke kiau malena vanon amiu e legiena make ga. Ana nanene pogaga, komin nekekara na nekekara e malena nap̃a atolia amio kieta Sup̃e Yesu Kristo. 32 A pogos nap̃a nesike e pulkumali nap̃a Episas, p̃arm̃arera lala nae yo nene la asaga lokul tetan lala, asum̃alun inu lue ga, ana komin ya ne nesum̃a nepisalup̃ar la? Nesum̃a nekila ke sanene, pe netaulu re nena sur wo tai na malena na yomarava nini, ana nesum̃a nekila ke sanene komin nesitom̃al ke malena na pimi ke sirau.
Visae ve malena re nene, popon teve sa ga yar kar tap̃ena la nap̃a pe amlelaga re poli, nap̃a la asum̃a apivis ke sanini, asape, “P̃ane, tekila p̃ap̃agena, ve tesitom re sur tai, komin nap̃a peni, ane kilia? Visae temare na p̃isi narui, yoko tap̃atete tekilia sur tai.”
33 Ana monar ve ataveve re sitomena na wowe la ne sanene, visae peraga, yoko visena tap̃ena nene imi ve lelaga e amiu, nap̃a pisa sanini, sape “Oyaloro omio erau viowa lala, yoko kiela napiowaena kila kare kiom̃a p̃elaga wo.” 34 Monar aim ave manmarua, a monar aligan kiamiu mlamulena viowa lala. Nepisa sanene, pona asitom ke asape nekila kare kiamiu kia yo, ana monar nevisa, komin kam lap̃asa pe akilia ruru re nena mrapa mesmesu lala kiena ne Ntewa poli.
35 Ana e lepas na malena si e marena, yoko lap̃asa aviun sanini, avisave “Yoko akila si yar mare la amal e marena ve sanape?” Pona yoko aviun sanini, avisave “La nap̃a amare nakonua rui, yoko asum̃al sina amio tasnela na sanape?” 36 Ana naviunena la ne sanene ape naviunena kiena yar nap̃a pe kilia re sur poli. Visae tesitomli narin kurus nen sur la nap̃a tesum̃a temapila ke ne, yoko telual kana navisatam̃eena. Pogos nap̃a omapila narin kurus tai vito e porotano, okilia rui osape kurus nene monar menun, monar mare, ana siraunia, yoko sirus viu kilia kapur komea. 37 Sur nap̃a omapila, naga kurus ga tai nap̃a yoko sike e porotano, ana sur nap̃a yoko kapur marea ve urviu sina, naga ve sur tap̃ena. 38 Sa nap̃a omapila ke kurus la peve tap̃ena ana Ntewa sum̃a kila sirus viu lala peve tap̃ena, 39 a maran ve taaga e sur mali lala, nap̃a tasnela la peve tap̃ena. Tasnena yaru kana tata pe tap̃ena, a surmali lala sane na porotano, na si, po na metava, la peve taaga tata tap̃ena la sike e la. 40 A surmali la nene, tasnela lala pe tap̃enan manene laa e tas nen sur tap̃ena la nap̃a asike ma e sinapane, 41 sane mrae, kupario, amio verue lala. La telu nene, tai marana pe tap̃enan maran tap̃ena, a maran taaga m̃ena ga e lepas na verue lala, nap̃a tai, marana pe tap̃enan tap̃ena.
42 Ana sur make ga la nene, tepisu nap̃a Ntewa kila la ape tap̃ena manene laa, a sur nene p̃ar totou na tasneta, kiena ita la nap̃a tokovio, nap̃a tekilia tokusia pogos nap̃a tesum̃alu temal sina. Tasneta vito e pulus nen porotano, sane kurus tai nap̃a amapla, nap̃a monar menun, ana siraunia, tasneta viu nap̃a molue yoko tap̃atete si imi viowa pogos tai. 43 Tasneta nap̃a vito e porotano, tepisu piowa ga, a pororovia, ana tasneta viu nap̃a m̃alivi sirau, yoko tevinaia vap̃isi, a m̃arera ruru wo. 44 Sur nap̃a vito e porotano, naga e lepas na tasneta ga ne, ana sur nap̃a m̃alivi sirau, naga e lepas na ninuta. 45 A tekilia tesitom̃al m̃ena yar na sumo nap̃a Ntewa siia, nap̃a Atam, amio Atam maro nap̃a mligan e yomarava, nap̃a Kristo. Visena tai pisape Atam, Ntewa kila naga pimi amio tasnena tai nap̃a mali, ana Kristo, Ntewa kila naga pimi amio ninuna tai nap̃a pe purp̃es nen malena. 46 Taveve nene, tepisu nap̃a sur na lepas nen tasia pimi p̃esa, ana sur na lepas na ninuna, pimi maro. 47 Yar na sumo nap̃a Atam, Ntewa sii naga molue kome porotano na yomerava nini, ana yar na lua nap̃a Kristo, Ntewa mligan naga kom ma e peni pitomi. 48 Ana ita yeririna tap̃ena lala, ita nap̃a tepe na yomarava, tokus ke p̃elaga kiena yar na sumo na yomerava nini, ana ita nap̃a tepe nae ma e peni, tokus ke p̃elaga kiena naga nap̃a pitomi ma e peni. 49 A ita nap̃a temlelaga, sumo tokus maran yaru na yomerava, ana nagane tokus ke maran yaru nae ma e peni. 50 Erau lala, sur nap̃a kate ga e yomarava nini, sane tasneta, tap̃atete va loyum̃a e nasup̃enena kiena ne Ntewa nae peni, a sur nap̃a yoko va kovio, tap̃atete va tol yo nap̃a sike sike lue.
51  1Tes 4:15-17Ana yoko ve sanapen li na lelagaena lala nap̃a amal ke ga wa, pogos nap̃a Kristo wasup̃ea? Sur nene, pe yar mok re nap̃a akilia poli, ana yoko nevisawal mesmesun van amiu. Lelaga, ita li na lelagaena lap̃asa yoko ve temare re e yomarava nini, ana e pogos nene, yoko tasneta vilopu nena veraga sa ga yekarpla. 52 Sa nap̃a top̃elawa ve plas ga, yoko teilan ga kumasua yelu, a yoko li na lelagaena la nap̃a amare pa rui yoko asum̃al amal sina amio tasnela viu, a ita m̃ena nap̃a temal ke e pogos nene wa, tasneta m̃ena lala yoko imi ve urviu. 53 Tasneta marua monar vilon ve sanene, komin nap̃a sur na yomerava monar imi ve sur nae peni a sur na marena monar yoko imi ve sur nap̃a mal nalue. 54 Ana pogos nap̃a top̃ar tasneta viu na sanene, yoko kila visena na Siriena Marua tai imi ve lelaga nenaga, nap̃a sape
“Nam̃areraena na malena kiena ne Ntewa m̃enelua nena na m̃areraena na marena.” Ais 25:8
55 E pogos nene, yoko tevisa lele kare sur nap̃a marena p̃isa, tevisa sanini tevisave
“Marena, ko sinom̃an osape otauluia, ana nagane kiom̃a kap mare. Kiom̃a nenos nap̃a nayur imimiena sike pe nagane?” Ose 13:14
56 Yoko tevis sanene komin navisaluaena nap̃a sike pa rui, naga mla m̃areraena pan p̃elaga na mlamulena viowa loyum̃a e kieta malena, nap̃a kila ita tepim sane yar lala na kilaroen navisaluaena, a kieta p̃elaga na mlamulena viowa nene mla na m̃areraena pan marena vena ve sa nenos nap̃a kilia yurm̃ar ita. 57 Ana potena pa Ntewa pap̃isi, komin nap̃a naga kila nap̃a kieta Sup̃e Yesu Kristo taulu m̃areraena navisaluaena a m̃areraena na mlamulena viowa a m̃areraena na marena, kila tetol malena nap̃a ve uro re.
58 Erau nowo lala, komin nap̃a Ntewa kila po pan ita sanene, asum̃alu m̃arera, ve akulkulu kar re, a ayum̃aen ruru yum̃aena kiena kieta Sup̃e amio kiamiu nam̃areraena wetelu. A pogos nap̃a akila ke sanene, popon asum̃a asitom̃al sane kiamiu yum̃aena nena ve ve sur korena re, ana yoko monar war mrasa sa nap̃a Sup̃e sinenania.

15:4 Mat 12:40; Yum̃aena 2:24-32

15:5 Luk 24:34, Mat 28:16,17; Mak 16:14; Luk 24:36; Yoan 20:19

15:8 Yum̃aena 9:3-6

15:9 Yum̃aena 8:3

15:51 1Tes 4:15-17